Otpremnina pri odlasku u mirovinu: Tko ima pravo i koliko se isplaćuje

Mnogi radnici očekuju da im poslodavac pri odlasku u mirovinu mora isplatiti otpremninu. Međutim, Zakon o radu ne propisuje opće pravo na otpremninu za umirovljenje. Poslodavac je mora isplatiti samo ako to pravo proizlazi iz propisa ili akta koji ga obvezuje.

Zakonska otpremnina drugo je pravo

Zakonska otpremnina pripada radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada. Pravo je isključeno kod otkaza zbog ponašanja radnika te kada radnik u trenutku otkaza ima najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Oba uvjeta moraju biti ispunjena.

Zakonska otpremnina ne pripada radniku koji sam otkaže ugovor radi odlaska u mirovinu ni radniku kojem radni odnos prestane sporazumom. Nema je ni kada ugovor po sili zakona prestane zbog navršenih 65 godina života i 15 godina staža.

Ako radnik prije ispunjenja oba uvjeta dobije poslovno ili osobno uvjetovani otkaz pa zatim ode u mirovinu, može dobiti zakonsku otpremninu zbog otkaza. Zasebno može imati i pravo na otpremninu za umirovljenje ako mu ga primjenjivi akt priznaje i u takvoj situaciji.

Zakonski minimum iznosi trećinu prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupan iznos ograničen je na šest takvih plaća ako povoljnije pravo nije određeno zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo mora biti propisano

Otpremnina za umirovljenje može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, posebnim propisom ili odlukom poslodavca. U njima se određuju iznos, potreban staž kod poslodavca, vrste mirovina, rok isplate i potrebni dokazi.

Ugovor o radu po zakonu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se s poslodavcem dogovori o nastavku rada. Za takav prestanak nije potreban poseban otkaz ili sporazum, ali ako primjenjivi akt traži da radni odnos prestane zbog umirovljenja, ta povezanost treba biti vidljiva iz dokumentacije.

Iznosi ovise o kolektivnom ugovoru

Zaposlenicima u javnim službama pripada otpremnina u visini dvije i pol osnovice za izračun plaće važeće posljednjeg dana rada, neovisno o ugovorenom radnom vremenu i vrsti mirovine. Isplaćuje se najkasnije s posljednjom plaćom ili naknadom plaće, a kod istog se poslodavca može ostvariti samo jednom, navodi Ministarstvo rada.

Radnicima na koje se primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine pripada od 200 do 1.400 eura, ovisno o stažu kod poslodavca.

U 2026. godini otpremnina pri odlasku u mirovinu može se neoporezivo isplatiti do 1.500 eura. Ako kolektivni ugovor ili drugi akt jamči veći iznos, na dio iznad 1.500 eura obračunavaju se porez i doprinosi.

Dokumentacija i neisplata

Prije prestanka rada treba utvrditi koji se akt primjenjuje te provjeriti iznos, uvjete i rok isplate. Korisno je poslodavcu predati pisanu obavijest o odlasku u mirovinu i sačuvati odluku ili sporazum o prestanku rada te dokaz o podnesenom zahtjevu ili priznatom pravu na mirovinu.

Ako poslodavac ne isplati dospjelu otpremninu, mora radniku do kraja tog mjeseca dostaviti dva obračuna. U jednom se iskazuje ukupan iznos otpremnine, a u drugom neisplaćeni iznos. Obračun neisplaćenog iznosa ima snagu ovršne isprave pa se na temelju njega može pokrenuti prisilna naplata bez prethodne parnice radi utvrđivanja duga. Sadržaj obračuna propisuje poseban pravilnik.