Status njegovatelja: Tko ima pravo na 800, 960 ili 1.200 eura mjesečno

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja u 2026. donosi mjesečnu naknadu od 800, 960 ili 1.200 eura te mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pravo ipak ne pripada svakoj osobi koja je napustila posao kako bi se brinula o djetetu, bolesnom roditelju, supružniku ili drugom članu obitelji jer Zakon propisuje vrlo visok stupanj ovisnosti o tuđoj pomoći.

Osnovica za izračun naknade u 2026. iznosi 80 eura i na temelju nje određuju se tri moguća mjesečna iznosa.

Tko može dobiti status?

Status roditelja njegovatelja može se priznati roditelju djeteta s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s invaliditetom. To što je dijete postalo punoljetno ne ukida mogućnost roditelju da ostvaruje status ako potreba za takvom skrbi i dalje postoji.

Status njegovatelja pod propisanim uvjetima može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja te njegovu životnom ili neformalnom životnom partneru. Ako dijete nema roditelja, roditelji ne žive s njim ili mu zbog svojega psihofizičkog stanja ne mogu pružati potrebnu njegu, njegovatelj može biti i srodnik u ravnoj lozi ili srodnik u pobočnoj lozi do drugog stupnja.

Osoba s invaliditetom može sama izabrati njegovatelja, uz vlastitu suglasnost odnosno suglasnost zakonskog zastupnika. Izabrana osoba mora ispunjavati ostale zakonske uvjete, uključujući zajedničko kućanstvo i prebivalište na istoj adresi.

Ako u obitelji živi dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete, status se može priznati obama roditeljima. U tom slučaju svaki roditelj skrbi o jednoj osobi. Ako jedan roditelj samostalno skrbi o dvije ili više osoba, može ostvariti najvišu naknadu od 1.200 eura.

Teška bolest sama po sebi nije dovoljna

Status se ne priznaje samo zato što je član obitelji teško bolestan, star, nepokretan bez tuđe pomoći u pojedinim aktivnostima ili mu je potreban svakodnevni nadzor. Zakon traži da dijete ili osoba s invaliditetom pripada jednoj od četiri strogo određene skupine.

Pravo se može priznati za njegu osobe koja:

• potpuno ovisi o pomoći i njezi druge osobe jer su joj radi održavanja života potrebni posebni medicinsko-tehnički zahvati za koje je roditelj ili njegovatelj osposobljen prema preporuci liječnika
• potpuno je nepokretna i uz korištenje ortopedskih pomagala
• ima poremećaj iz spektra autizma četvrtog stupnja
• ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja zbog kojih potpuno ovisi o pomoći druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Zbog tih kriterija status najčešće neće moći dobiti osoba koja njeguje starijeg roditelja kojemu je potrebna pomoć u kuhanju, kupnji, čišćenju, održavanju higijene ili odlasku liječniku, ali nije potpuno nepokretan niti mu je utvrđena jedna od drugih zakonom propisanih kategorija.

Postojanje bolesti ili dijagnoze nije dovoljno. U postupku se procjenjuju težina oštećenja, funkcionalne sposobnosti i stvarna ovisnost o pomoći druge osobe.

Zašto netko dobiva 960 eura?

Iznos od 960 eura ne pripada automatski svakoj osobi koja pruža zahtjevniju ili cjelodnevnu njegu. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, riječ je o roditelju njegovatelju ili njegovatelju osobe kojoj su radi održavanja života potrebni posebni medicinsko-tehnički zahvati i koja se zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici.

Roditelj ili njegovatelj pritom mora biti osposobljen za izvođenje potrebnih zahvata prema preporuci liječnika. O ispunjavanju uvjeta ne odlučuje obiteljski liječnik samostalno, nego Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju medicinske dokumentacije, nalaza i mišljenja tijela vještačenja te ostalih utvrđenih okolnosti.

Najviših 1.200 eura rezervirano je za roditelja njegovatelja koji samostalno skrbi o dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom koje pojedinačno ispunjavaju zakonske uvjete za ovaj status. Taj iznos nije propisan za svakog drugog njegovatelja koji se brine o dvjema osobama.

Koje uvjete mora ispuniti njegovatelj?

Roditelj njegovatelj ili njegovatelj mora biti punoljetan, poslovno sposoban i psihofizički sposoban pružati potrebnu njegu. Ne smije biti lišen roditeljske skrbi, mora stvarno pružati njegu te živjeti u istom kućanstvu i imati prebivalište na istoj adresi kao osoba o kojoj se brine.

Ako su osobi radi održavanja života potrebni medicinsko-tehnički zahvati, njegovatelj mora biti osposobljen za njihovo izvođenje i stvarno ih provoditi. Postoje i zapreke povezane s određenim kaznenim djelima, nasiljem u obitelji te mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

Status se u pravilu može priznati do navršene 65. godine života. Osoba koja je status ostvarila prije 65. godine može ga nastaviti koristiti i poslije te dobi ako i dalje ispunjava zakonske uvjete.

Za ostvarivanje ovog prava nije propisan dohodovni ni imovinski cenzus. Plaća bračnog druga, mirovina osobe o kojoj se skrbi, štednja ili vrijednost stana u kojem obitelj živi ne određuju iznos naknade.

Kada se status ne može dobiti?

Status se ne priznaje ako je osobi o kojoj se skrbi osiguran smještaj ili organizirano stanovanje prema Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugom propisu. Iznimka je smještaj žrtve obiteljskog nasilja.

Zapreka postoji i ako je dijete ili osoba s invaliditetom korisnik cjelodnevnog boravka. Zakon kao zapreku navodi cjelodnevni boravak, a ne svako uključivanje u školu, rehabilitacijski program ili socijalnu uslugu.

Status se također ne priznaje:

• ako roditelji koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
• ako je roditelju ili drugoj osobi izrečena odgovarajuća mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta
• ako kod roditelja ili njegovatelja postoje zakonske zapreke povezane s kaznenim djelima ili nasiljem u obitelji
• ako osoba o kojoj se skrbi ima ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Ugovor o uzdržavanju neće biti zapreka ako je pokrenut postupak za njegov raskid, poništaj ili utvrđivanje ništetnosti.

Može li roditelj njegovatelj raditi?

Zasnivanje radnog odnosa, otvaranje obrta ili obavljanje samostalne odnosno druge profesionalne djelatnosti dovodi do prestanka statusa. Naknada je namijenjena osobi koja zbog intenziteta potrebne skrbi ne može biti redovito zaposlena.

Od 2023. dopušteno je ostvarivati primitke po osnovi drugog dohotka, pod uvjetom da posao nije protivan svrsi statusa i da ne ometa pružanje potrebne njege. Nije, dakle, dopušten svaki povremeni posao bez ograničenja. Hrvatski zavod za socijalni rad može procjenjivati jesu li vrsta, opseg i vrijeme obavljanja posla spojivi s obvezama njegovatelja.

Osim mjesečne naknade, roditelj njegovatelj ili njegovatelj ima prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. Hrvatski zavod za socijalni rad obavlja prijavu i odjavu iz obveznih osiguranja te uplaćuje pripadajuće doprinose.

Status ipak nije radni odnos. Roditelj njegovatelj ili njegovatelj ne sklapa ugovor o radu s državom niti ostvaruje sva prava koja zaposleniku pripadaju prema Zakonu o radu.

Pola mirovine nakon 65. godine

Od 1. siječnja 2026. roditelj njegovatelj ili njegovatelj s navršenih 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža može ostvariti starosnu mirovinu bez prestanka statusa. Za vrijeme trajanja statusa isplaćuje mu se 50 posto pripadajuće starosne mirovine.

Riječ je o novosti uvedenoj Zakonom o mirovinskom osiguranju. Prije toga je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju statusa moglo dovesti do obustave isplate mirovine.

Mogućnost isplate polovice odnosi se na starosnu mirovinu pod propisanim uvjetima. Korisnici prijevremenih, invalidskih ili obiteljskih mirovina trebaju prije podnošenja zahtjeva provjeriti svoj položaj u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje jer posljedice ovise o vrsti mirovine, dobi i osnovi osiguranja.

Moguća je i osobna asistencija

Činjenica da roditelj ili drugi član obitelji ima status njegovatelja više nije automatska zapreka za priznavanje osobne asistencije osobi s invaliditetom. Ta je zabrana uklonjena nakon odluke Ustavnog suda i izmjena propisa krajem 2025. godine.

Osobna asistencija može se koristiti istodobno sa statusom roditelja njegovatelja ili njegovatelja ako se u pojedinačnom postupku utvrdi potreba za takvom podrškom. Broj sati određuje se prema težini invaliditeta, individualnim potrebama te obiteljskim i socijalnim okolnostima, pri čemu se uzima u obzir i vrijeme u kojem potporu pruža roditelj ili njegovatelj.

Prema Uredbi o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji, najveći broj sati može iznositi do 24 sata dnevno. To ne znači da će svaki korisnik dobiti cjelodnevnu asistenciju, nego da više ne postoji raniji opći zakonski maksimum koji bi to unaprijed onemogućavao.

Četiri tjedna odmora

Roditelj njegovatelj ili njegovatelj ima pravo na četiri tjedna odmora tijekom godine. Za vrijeme odmora djetetu ili osobi s invaliditetom može se priznati privremeni smještaj, a naknada njegovatelju nastavlja se isplaćivati.

Privremeni smještaj može se priznati i ako je roditelj ili njegovatelj privremeno nesposoban pružati njegu zbog bolesti. Takvo razdoblje može trajati najdulje dva mjeseca, a za to vrijeme korisnik zadržava naknadu i prava iz obveznih osiguranja.

Ako privremena nesposobnost za pružanje njege traje dulje od dva mjeseca, status prestaje istekom toga roka.

Naknada nakon smrti djeteta ili osobe s invaliditetom

Nakon smrti djeteta o kojem se brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj status i naknada mogu trajati najdulje još deset mjeseci. Isto vrijedi nakon smrti odrasle osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo njezin roditelj njegovatelj.

Za njegovatelja koji nije roditelj, a brinuo se o odrasloj osobi s invaliditetom, vrijedi strože pravilo: status prestaje smrću osobe o kojoj je skrbio. Desetomjesečno produljenje u tom slučaju nije propisano.

Status može i ranije prestati ako korisnik to sam zatraži, zaposli se, otvori obrt, više ne pruža njegu, ode u istražni zatvor ili na izdržavanje kazne odnosno ako se promijene okolnosti na temelju kojih je pravo priznato.

Kako se podnosi zahtjev?

Zahtjev se podnosi područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu osobe za koju se traži status. Obrazac se može preuzeti na stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Zahtjev se može predati i elektronički putem e-Usluge Socijalna skrb u sustavu e-Građani. Elektroničkim putem moguće je podnijeti zahtjev za status radi skrbi o djetetu ili odraslom članu obitelji te priložiti medicinsku i drugu dokumentaciju.

Uz zahtjev je korisno priložiti aktualne nalaze liječnika specijalista, otpusna pisma, podatke o liječenju i rehabilitaciji te dokumentaciju iz koje su vidljive funkcionalne sposobnosti i svakodnevna ovisnost osobe o tuđoj pomoći. Zavod može zatražiti dopunu dokumentacije i potrebne podatke pribaviti po službenoj dužnosti.

Ako je potrebno utvrditi vrstu i stupanj oštećenja, invaliditet ili funkcionalne sposobnosti, HZSR traži nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Konačno rješenje donosi područni ured HZSR-a.

Od kojeg dana pripada naknada?

Za razliku od većine novčanih prava iz sustava socijalne skrbi, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ne priznaje se od dana podnošenja zahtjeva. Pravo počinje danom kada rješenje postane izvršno.

Za prvi nepotpuni mjesec naknada se isplaćuje razmjerno broju dana od priznavanja prava do kraja mjeseca. Jednako se postupa u mjesecu u kojem pravo prestane.

Postupci u sustavu socijalne skrbi smatraju se žurnima. Zakonski rok za donošenje rješenja iznosi 15 dana ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, odnosno 30 dana ako je takav postupak potreban. Budući da se kod ovog statusa često provodi vještačenje i prikuplja dodatna dokumentacija, postupak u praksi može biti složeniji od jednostavnog odlučivanja na temelju predanog obrasca.

Što ako je zahtjev odbijen?

Protiv rješenja područnog ureda HZSR-a dopuštena je žalba, o kojoj odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Rok i način podnošenja navedeni su u uputi o pravnom lijeku na kraju rješenja.

Ako se odbijanje temelji na nalazu i mišljenju tijela vještačenja, u žalbi treba konkretno navesti koji su nalazi, medicinske činjenice ili funkcionalna ograničenja zanemareni ili pogrešno ocijenjeni. Ministarstvo prije odluke može zatražiti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje.

Protiv odluke Ministarstva više nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Korisnik je nakon priznavanja statusa dužan HZSR-u u roku od osam dana prijaviti svaku promjenu koja može utjecati na pravo: zaposlenje, promjenu prebivališta ili kućanstva, korištenje smještaja ili cjelodnevnog boravka, sklapanje ugovora o uzdržavanju ili prestanak pružanja njege.