Za šest godina mirovine bi im mogle pasti 22 posto: Senatori bi novac ulagali na burzi

Američkim umirovljenicima od kraja 2032. godine prijeti smanjenje državnih mirovina za 22 posto ako Kongres ne promijeni način financiranja sustava Socijalne sigurnosti. U igri su veći doprinosi na visoke dohotke, rezanje prava i osnivanje državnog fonda koji bi posuđeni novac ulagao na burzi.

Prema službenoj projekciji američke Uprave za socijalnu sigurnost, temeljni mirovinski fond tada će potrošiti pričuve. Redovni prihodi bit će dovoljni za isplatu 78 posto propisanih iznosa, što znači da sustav neće ostati bez novca, ali pune mirovine više neće moći isplaćivati.

Zakon ne nudi rješenje

Demokratski senator Dick Durbin i republikanac Bill Cassidy predlažu da dvostranačko Savjetodavno vijeće za socijalnu sigurnost, nakon javnog savjetovanja, sastavi paket kojim bi se održivost sustava osigurala za najmanje 50 godina. Kongres bi o njemu morao glasati po posebnom postupku, piše AP.

Prijedlog ne određuje treba li povećati doprinose ili smanjiti prava, nego političare pokušava prisiliti da o tome konačno odluče. Ni takav postupak zasad nema dovoljnu potporu. Najveća američka organizacija za zaštitu interesa starijih građana, AARP, protivi se prijedlogu jer smatra da bi se promjene donosile ubrzano, uz ograničene mogućnosti izmjena i proizvoljno zadane rokove.

Posuđenih 1,5 bilijuna dolara na burzi

Cassidy i demokratski senator Tim Kaine nude i osnivanje fonda vrijednog 1,5 bilijuna dolara, financiranog državnim zaduživanjem. Novac bi bio uložen u dionice i drugu rizičniju imovinu te bi ostao netaknut 75 godina.

Cassidy računa da bi prinosi pokrili oko dvije trećine predviđenog manjka, no kritičari upozoravaju da država zapravo posuđuje novac kako bi se kladila na dugoročni rast tržišta.

Treći prijedlog zahvatio bi najviše dohotke. Doprinos za Socijalnu sigurnost sada se plaća samo na prvih 184.500 dolara godišnje zarade pa većina zaposlenih doprinos izdvaja iz cijele plaće, a najbogatiji samo iz njezina dijela. Pojedini senatori zato predlažu ukidanje gornje granice ili ponovno obračunavanje doprinosa na primanja iznad 250.000 odnosno 400.000 dolara.