Njemačka: Ni 45 godina staža možda neće biti dovoljno za mirovinu bez penalizacije

Njemačka ponovno raspravlja treba li ukinuti odlazak u mirovinu bez penalizacije nakon 45 godina osiguranja. Premijer savezne pokrajine Rheinland-Pfalz Gordon Schnieder traži da se prije odluke utvrdi koliko ljudi još može koristiti to pravo i koliko ono stvarno košta mirovinski sustav.

„Ne želim načelno dovoditi u pitanje ukidanje prijevremene mirovine bez penalizacije. Ipak, trebali bismo ponovno razgovarati o pojedinostima“, rekao je Schnieder za RedaktionsNetzwerk Deutschland. Smatra da savezna koalicija mora provjeriti koliko ljudi još ima pravo na takvu mirovinu i koliki bi bili troškovi zadržavanja tog prava.

Njemački dugogodišnji osiguranici

Riječ je o svojevrsnoj njemačkoj mirovini za dugogodišnje osiguranike, uvedenoj za ljude s najmanje 45 godina osiguranja. Prvi korisnici mogli su je bez penalizacije ostvariti sa 63 godine života, zbog čega se i danas kolokvijalno naziva „mirovinom sa 63 godine“.

Ta dob više ne vrijedi. Granica je postupno podizana pa za rođene 1961. godine iznosi 64 godine i šest mjeseci, a za rođene 1963. godine 64 godine i deset mjeseci. Svi rođeni 1964. godine ili poslije moraju navršiti 65 godina. Time im je omogućeno da se bez penalizacije umirove prije redovne mirovinske dobi od 67 godina.

Što ulazi u 45 godina staža?

U potrebnih 45 godina ne ulazi samo vrijeme provedeno na radu. Priznati se mogu i razdoblja odgoja djece, njege druge osobe, vojne ili civilne službe te pojedina razdoblja primanja socijalnih naknada.

Schnieder vjeruje da će broj korisnika prirodno padati jer sve manje mladih počinje raditi sa 14 ili 15 godina. Njegova računica ipak ima slabu točku: osoba rođena 1964. ili poslije može skupiti potrebnih 45 godina do 65. godine čak i ako je osiguranje započela s 20 godina.

Milijarde po godištu

Ovu vrstu mirovine svake godine izabere između 250.000 i 280.000 Nijemaca, što je približno 30 posto novih korisnika starosnih mirovina. Izračun Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja pokazuje da bi ukidanje prava mirovinski sustav rasteretilo za približno 10,4 milijarde eura po jednom godištu umirovljenika, ali taj iznos nije godišnja ušteda. Rasporedio bi se kroz desetljeća u kojima bi toj generaciji bile isplaćivane niže mirovine.

Nakon uračunavanja izgubljenih poreza i doprinosa te dodatnih rashoda za nezaposlene, javne bi blagajne uštedjele oko 9,5 milijardi eura po godištu. Znanstvenici procjenjuju da bi pogođeni radnici odlazak u mirovinu prosječno odgodili deset mjeseci, čime bi na njemačkom tržištu rada ostalo oko 125.000 radnika u ekvivalentu punog radnog vremena.

Kako je u Hrvatskoj?

Hrvatski osiguranici mogu ostvariti starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Radnik koji je počeo sa 15 godina do tada može skupiti 45 godina staža, onaj koji je počeo sa 18 imat će 42 godine, a onaj koji je počeo s 20 potrebnu 41 godinu navršit će tek sa 61 godinom.