Umirovljenici i radnici bez djece u Njemačkoj plaćat će veći doprinos za skrb

Osobe bez djece u Njemačkoj od početka 2027. trebale bi plaćati veći doprinos za dugotrajnu skrb, koji se zaposlenima obračunava na bruto plaću, a umirovljenicima na bruto mirovinu.

Njemačka vlada 30. rujna odobrila je zakonski prijedlog koji povećava njihove doprinose, postrožava kriterije za priznavanje potrebe za njegom i uvodi preventivni pregled od 60. godine pa sada slijedi parlamentarni postupak.

Osnovna stopa doprinosa za skrb ostala bi 3,6 posto, ali dodatak za osiguranike bez djece porastao bi s 0,6 na 0,9 postotnih bodova. Njihova ukupna stopa tako bi se povećala sa sadašnjih 4,2 na 4,5 posto. Vlada time pokušava ublažiti očekivani manjak od 7,6 milijardi eura u sustavu skrbi sljedeće godine.

Tko sve plaća doprinos?

Osnovni doprinos u pravilu dijele radnik stariji od 23 godine i poslodavac, svaki po 1,8 posto bruto plaće, dok dodatak za osobe bez djece u cijelosti plaća radnik. Njegov bi dio zato porastao s 2,4 na 2,7 posto bruto plaće. U Saskoj vrijedi drukčija podjela osnovnog doprinosa između radnika i poslodavca.

Umirovljenici osigurani u javnom sustavu doprinos za skrb snose u cijelosti, a odbija im se od bruto mirovine. Osobi bez djece kojoj se naplaćuje dodatak na mirovinu od 1.500 eura sada se za skrb odbijaju 63 eura, a prema prijedlogu odbijalo bi se 67,50 eura mjesečno, odnosno 54 eura više godišnje. Prema sadašnjim pravilima, osobe rođene prije 1940. godine oslobođene su dodatka za osobe bez djece.

Umirovljenici plaćaju i zdravstvo

Od bruto mirovine obvezno zdravstveno osiguranih umirovljenika odbija se i doprinos za zdravstvo: 7,3 posto te polovica dodatnog doprinosa koji određuje njihova zdravstvena blagajna. Drugu polovicu zdravstvenih doprinosa pokriva njemačko mirovinsko osiguranje.

Preventivni pregled za sve starije osiguranike

Osiguranici bi od 60. godine dobili pravo na preventivni pregled Check-up 60+, usmjeren na zdravstvene rizike koji mogu dovesti do gubitka samostalnosti i potrebe za njegom. Pregled ne bi bio obvezan. Pri procjeni potrebe za skrbi dosljednije bi se provjeravalo može li rehabilitacija smanjiti potrebu za tuđom pomoći.

Istodobno se postrožavaju kriteriji za prva tri stupnja potrebe za njegom, uz zaštitu već priznatih stupnjeva. Prema simulaciji navedenoj u obrazloženju nacrta, viši pragovi zajedno s promjenama bodovanja smanjili bi priznavanje potrebe za njegom pri prvom utvrđivanju prava za oko 22 posto. Obiteljima koje skrbe kod kuće predviđena je stručna podrška, a osiguranje bi nastavilo uplaćivati pune mirovinske doprinose obiteljskim njegovateljima.

Naknade iz osiguranja od 2029. usklađivale bi se svake godine prema prosječnoj temeljnoj inflaciji prethodnih triju godina, uz ukidanje povećanja već predviđenog za 2028. godinu. Osiguranje bi i dalje pokrivalo samo dio troškova skrbi. Prijedlog ne uvodi gornju granicu iznosa koji korisnici domova moraju plaćati iz vlastitog džepa.