Mirovina
‘Za stabilne mirovine treba produljiti radni tjedan i radni vijek, bez povećanja plaća’
Predsjednik nadzornog odbora Stihla, Nikolas Stihl, traži dulji radni vijek i 40-satni tjedan bez povećanja plaće kako bi Njemačka očuvala mirovine i socijalna prava.
Predsjednik savjetodavnog i nadzornog odbora njemačkog proizvođača motornih pila STIHL, Nikolas Stihl, pozvao je na produljenje radnog tjedna na 40 sati bez povećanja plaće te na dulji radni vijek. U autorskom komentaru za Euronews upozorio je da Njemačka mora povećati ukupnu količinu rada želi li očuvati gospodarsku konkurentnost, mirovine i ostala socijalna prava.
Stihl smatra da se njemačko gospodarstvo već godinama nalazi u ozbiljnoj krizi. Prema njegovim navodima, industrijska proizvodnja u posljednjih osam godina pala je oko 15 posto, a zemlja svakog mjeseca gubi približno 15.000 radnih mjesta u industriji.
Uz američke carine, kinesku industrijsku politiku i geopolitičke napetosti, kao glavne domaće probleme navodi visoke troškove energije i rada, poreze te birokraciju. Kompanija STIHL je lani ostvarila 5,48 milijardi eura prihoda i zapošljavala 20.246 ljudi diljem svijeta.
Dulji radni vijek, ali uz iznimke za teške poslove
Među mjerama koje predlaže su poticanje prekovremenog rada, dulji radni vijek, bolje uključivanje nezaposlenih u tržište rada te poticanje zaposlenih na nepuno radno vrijeme na puno zapošljavanje. Uz to predlaže i jače privlačenje kvalificiranih radnika iz inozemstva.
Kod produljenja radnog vijeka izričito traži pravedne iznimke za osobe koje obavljaju fizički zahtjevne poslove. U svojoj analizi ne navodi konkretnu novu dob za odlazak u redovnu starosnu mirovinu niti posebne profesionalne mirovine.
Četrdeset sati rada bez povećanja plaće
Uoči kolektivnih pregovora u njemačkoj metalnoj i elektroindustriji, koji bi trebali početi u listopadu, Stihl je iznio i najkonkretniji prijedlog: „Zalažem se za povećanje tjednog radnog vremena na 40 sati i to bez povećanja plaće.”
Ovu naizgled neosjetljivu mjeru opravdava tvrdnjom da njemačka industrija više nema produktivnu prednost pred glavnim konkurentima koji uz niže cijene rada sada više ne zaostaju za njemačkom produktivnošću.
Utjecajni njemački industrijalac zato predlaže i da se naknada za bolovanje počne isplaćivati tek od drugog dana bolesti te da se ukine mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem. Smatra da povećanje produktivnosti zahvaljujući digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji neće biti dovoljno da nadoknadi negativne posljedice demografskih promjena.
Doprinosi ne bi smjeli prelaziti 40 posto bruto plaće
Njemačka vlada priprema reforme mirovinskog, zdravstvenog i poreznog sustava te tržišta rada, ali Stihl smatra da učinjeni i predloženi kompromisi ne idu dovoljno daleko. Za ukupnu stopu doprinosa kojima se financiraju mirovinsko, zdravstveno osiguranje, dugotrajna skrb i osiguranje za slučaj nezaposlenosti smatra da ne bi smjela prelaziti 40 posto bruto plaće. Traži i smanjenje administrativnih obveza, brže postupke te veću digitalizaciju javne uprave.
Dio rješenja su veća ulaganja u istraživanje i razvoj te ulaganja u umjetnu inteligenciju, robotiku, biotehnologiju, medicinsku tehnologiju i druge napredne industrije. Stihl kaže da predloženo traži veliku žrtvu od radnika, ali i da je cilj zadržati proizvodnju i radna mjesta u Njemačkoj. Prema njegovu mišljenju, samo konkurentno gospodarstvo može dugoročno financirati snažnu socijalnu državu i mirovine.
