I Finska predlaže odlazak u mirovinu sa 70 godina

Finsko Ministarstvo financija predložilo je postupno podizanje najniže dobi za starosnu mirovinu na 70 godina. Prijedlog je predstavljen 7. listopada u sklopu programa za stabilizaciju javnih financija i povećanje zaposlenosti.

Prema prijedlogu, dobna granica povećavala bi se za šest mjeseci po generaciji, sve dok ne dosegne 70 godina. Nakon toga ponovno bi se usklađivala s očekivanim životnim vijekom. Kao mogući početak promjena spominje se 2032. godina, no datum nije utvrđen. Ministarstvo procjenjuje da bi produljenje radnog vijeka moglo povećati zaposlenost za 50.000 do 120.000 osoba.

Dob za mirovinu već se povećava

Finska je reformom iz 2017. godine započela postupno podizanje dobi za starosnu mirovinu. Prema sadašnjim pravilima, osobe rođene 1961. mogu se umiroviti sa 64 godine i devet mjeseci, dok je za rođene od 1962. do 1964. granica 65 godina. Za mlađe generacije ona se određuje prema očekivanom životnom vijeku.

Prema službenim projekcijama finskog Centra za mirovine, osobe rođene 1980. godine mogle bi u starosnu mirovinu sa 66 godina i šest mjeseci, rođene 1990. sa 67 godina i pet mjeseci, a rođene 2000. sa 68 godina i tri mjeseca. Postojeći sustav predviđa da bi granicu od 70 godina prvi mogli dosegnuti rođeni 2025. godine. Ministarstvo sada želi ubrzati taj proces.

Sindikati protiv podizanja dobne granice

Prijedlogu se protive finski sindikati. Predsjednica sindikalne središnjice STTK Else-Mai Kirvesniemi upozorila je da se mirovinski sustav ne bi smio koristiti za ostvarivanje ciljeva smanjenja državnog duga. Istaknula je i da Finska ima gotovo 330.000 nezaposlenih te da produljenje radnog vijeka zahtijeva radna mjesta, obrazovanje i bolje radne uvjete. Prema podacima finskog Centra za mirovine, očekivana efektivna dob umirovljenja već je 2025. dosegnula 63,2 godine.

Sindikati također upozoravaju da povećanje zakonske dobi za mirovinu ne jamči da će stariji radnici moći toliko dugo ostati zaposleni. Sindikalistic Akava Maria Löfgren dovela je u pitanje procjene Ministarstva o povećanju zaposlenosti, naglašavajući razliku između statističkog izračuna i stvarnih mogućnosti ljudi da nastave raditi.

Odluka je na budućoj vladi

Mirovinska reforma dio je šireg programa kojim Ministarstvo financija predlaže poboljšanje javnih financija za osam do jedanaest milijardi eura tijekom sljedećeg parlamentarnog mandata. Među prijedlozima su ukidanje ili skraćivanje naknade roditeljima koji malu djecu čuvaju kod kuće, smanjivanje broja lokalnih administrativnih jedinica te prodaja državnih dionica vrijednih dvije do tri milijarde eura.

O provedbi pojedinih mjera odlučivat će vlada koja bude sastavljena nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.