Lukenda (HSU) o 13. mirovini: Dugo smo pregovarali, ali nije se moglo naći više novca

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i državni tajnik Marinko Lukenda rekao je u HRT-ovu Otvorenom da su povećanju godišnjeg dodatka sa šest na sedam eura po godini staža prethodili dugi pregovori s premijerom i ministrom financija. Na pitanje zašto nisu izborili veći iznos odgovorio je da fiskalne mogućnosti to nisu dopuštale.

Lukenda je godišnji dodatak predstavio kao projekt HSU-a te podsjetio da je prošle godine iznosio šest eura po godini staža. „Ja sam uporno tvrdio da on ne može biti manji”, rekao je. Dodao je da bi i sam želio veći iznos, ali da samo povećanje za jedan euro po godini staža zahtijeva gotovo 38 milijuna eura više.

Stanišić: Ni traženi iznos nije dovoljan

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić potvrdila je da je sindikalni zahtjev bio 12,5 eura po godini staža. Ocijenila je da ni to ne bi bilo dovoljno, ali bi u ovom trenutku koliko-toliko zadovoljilo veliku većinu umirovljenika. Prema najavljenih sedam eura, osoba s 40 godina staža dobila bi 280 eura godišnjeg dodatka, dok bi prema zahtjevu SUH-a dobila 500 eura.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić naglasio je da nije riječ o 13. mirovini, nego o posebnom godišnjem dodatku uvedenom kao trajno pravo. Najavljeni iznos ocijenio je značajnim i održivim, pozivajući se na odgovorno upravljanje javnim financijama i potrebu financiranja drugih prava. Prema njegovim riječima, dodatak od sedam eura po godini staža državu bi stajao 258 milijuna eura. Taj je iznos usporedio s vrijednošću 18 centara za starije.

Prijepor oko cijene kave

Ružić je ustvrdio da su mirovine tijekom deset godina mandata Vlade porasle 114 posto, dok je inflacija u tom razdoblju iznosila oko 40 posto. Stanišić se nije složila s ocjenom da rast mirovina nadmašuje poskupljenja koja osjećaju umirovljenici. Navela je da je prije uvođenja eura kavu plaćala sedam kuna, a sada je plaća 2,70 eura, ističući da je to jedan od rijetkih oblika luksuza koji si umirovljenici mogu priuštiti.

„Umirovljenici ne koriste te proizvode sve. Umirovljenici koriste eventualno možda nekakvih sedam, osam, devet proizvoda, a ti proizvodi su zapravo puno skuplji”, rekla je, govoreći o razlici između službene inflacije i osobnih troškova. Upozorila je i na položaj onih koji moraju plaćati lijekove koji nisu na listama te na dugo čekanje na zdravstvene preglede. Naknadno je dodala da su, prema njezinim riječima, troškovi stanovanja porasli više od deset posto, unatoč subvencijama za plin i struju.

Ministar je odbacio korištenje cijene kave kao mjerila inflacije i osnove za upravljanje državnim financijama. „Kava je svakako ogledalo kvalitete života”, rekao je, ali je naglasio da je njezin udio u dnevnoj potrošnji malen. Uz rast mirovina isticao je subvencioniranu energiju i druge oblike potpore starijima.

Dodatak nije još jedna mjesečna mirovina

Stanišić je upozorila i na način prikazivanja prosječne mirovine kada joj se pribraja godišnji dodatak podijeljen na 12 mjeseci. Objasnila je da se tako dobiva viši mjesečni prosjek, iako umirovljenici taj iznos ne primaju uz svaku redovnu mirovinu. Za nju bi 13. mirovina značila još jednu isplatu u visini mirovine koju korisnik inače dobiva tijekom godine, dok je najavljena isplata godišnji dodatak čija visina ovisi o godinama staža.