Mirovina iz drugog stupa: Što dobivate, a čega se odričete izborom modela isplate

Osiguranik koji pri umirovljenju izabere mirovinu iz prvog i drugog stupa ne odlučuje samo o tome koje će mu institucije isplaćivati mirovinu. Pri sklapanju ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom bira i model isplate mirovine iz drugog stupa, o kojemu ovisi mjesečni iznos, ali i prava članova obitelji nakon njegove smrti.

Osnovne razlike između mirovine samo iz prvog stupa i kombinirane mirovine detaljnije smo objasnili na ovoj poveznici.

Pojedinačna mirovina

Pojedinačna mirovina isplaćuje se korisniku do kraja života, a nakon njegove smrti isplata prestaje. Budući da ne uključuje obvezu nastavka isplate bračnom drugu ili imenovanoj osobi, u pravilu omogućuje viši početni mjesečni iznos od modela koji pružaju dodatnu zaštitu članovima obitelji.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) ovaj model nudi pod nazivom Klasik. Isplata prestaje smrću korisnika, čak i ako je mirovinu primao samo nekoliko godina. Njegovi nasljednici nemaju pravo na povrat neisplaćenog dijela početne doznake.

Zajednička mirovina

Zajednička mirovina isplaćuje se korisniku doživotno, a nakon njegove smrti isplata se nastavlja partneru koji ga nadživi. Pravo može imati bračni, izvanbračni, životni ili neformalni životni partner, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Iznos koji prima nadživjeli partner ne može biti manji od 60 posto mirovine prvog korisnika. Mjesečni iznos takve mirovine obično je niži od pojedinačne jer se pri izračunu uzima u obzir očekivano trajanje isplate za obje osobe.

HRMOD ovaj model nudi pod nazivom Partner, uz mogućnost nastavka isplate u visini 60 ili 100 posto mirovine prvog korisnika. Odabir pojedinačne ili zajedničke mirovine nije uvijek potpuno slobodan. Ako korisnik ima partnera koji je navršio 50 godina, a nije zaposlen i nema drugih redovitih prihoda, u pravilu mora odabrati zajedničku mirovinu. Ako partner ostvaruje redovite prihode, pojedinačna mirovina može se odabrati uz njegovu suglasnost, u skladu s propisanim uvjetima.

Pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem

Kod pojedinačne mirovine sa zajamčenim razdobljem korisnik također prima mirovinu doživotno. Umre li prije isteka ugovorenog razdoblja, isplata se nastavlja imenovanoj osobi do njegova završetka. Iznos koji se tada isplaćuje imenovanom korisniku ne može biti manji od 50 posto mirovine koju je primao preminuli korisnik.

HRMOD ovaj model nudi pod nazivom Klasik plus, sa zajamčenim razdobljem od pet do 30 godina. Primjerice, ako je ugovoreno 15 godina, a umirovljenik umre nakon deset godina primanja mirovine, imenovana osoba može nastaviti primati ugovoreni iznos još pet godina. Ako korisnik nadživi zajamčeno razdoblje, mirovinu nastavlja primati doživotno, ali nakon njegove smrti više nema zajamčenih isplata.

Zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem

Zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem objedinjuje zaštitu partnera i imenovane osobe. Nakon smrti prvog korisnika mirovina se nastavlja doživotno isplaćivati partneru. Umru li oboje prije završetka zajamčenog razdoblja, isplata se može nastaviti imenovanom korisniku do njegova isteka, pod uvjetima utvrđenima ugovorom.

HRMOD ovaj model nudi pod nazivom Partner plus. Primjerice, ako oba partnera umru unutar ugovorenih 20 godina, imenovani korisnik može primati ugovoreni dio mirovine do isteka tog razdoblja. Imenovanje korisnika zahtijeva suglasnost oba bračna druga.

Modeli s povratom preostalog novca

Osim četiri navedena modela, HRMOD nudi i dvije mogućnosti jednokratnog povrata preostalog iznosa doznake. Kod modela Direkt korisnik prima doživotnu mirovinu, a nakon njegove smrti nasljednicima se isplaćuje eventualni preostali iznos. Model Direkt plus omogućuje i doživotnu isplatu nadživjelom partneru, dok nasljednici mogu ostvariti pravo na povrat ostatka nakon smrti oboje.

Riječ je o sredstvima koja je mirovinsko osiguravajuće društvo primilo pri ugovaranju mirovine, umanjenima za eventualnu djelomičnu jednokratnu isplatu i dotad isplaćene mirovine. Ako preostalog iznosa nema, nema ni isplate nasljednicima.

Za razliku od zajamčenog razdoblja, tijekom kojega imenovana osoba nastavlja primati mjesečne isplate, modeli Direkt i Direkt plus predviđaju jednokratnu isplatu eventualnog ostatka prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

Što je zajamčeno razdoblje?

Zajamčeno razdoblje ne znači da je sama mirovina vremenski ograničena. Korisnik je prima doživotno, ali se njime određuje koliko će dugo nakon njegove smrti postojati obveza isplate drugoj osobi. Što je zaštita partnera ili imenovanog korisnika šira, to je početni mjesečni iznos mirovine u pravilu niži.

Zbog toga dva umirovljenika s jednakim iznosom štednje u drugom stupu ne moraju primati jednaku mjesečnu mirovinu. Na izračun utječu dob korisnika i partnera, odabrani model, trajanje zajamčenog razdoblja te ugovoreni postotak nastavka isplate.

Usklađuje li se drugostupna mirovina?

Pri ugovaranju isplate mirovine iz drugog stupa korisnik može odabrati mirovinu s usklađivanjem ili bez njega, ako društvo nudi obje mogućnosti. Zakonom je propisano da društvo mora ponuditi mirovinu koja se najmanje dva puta godišnje usklađuje s promjenom indeksa potrošačkih cijena. Mirovinu bez usklađivanja može ponuditi samo uz istodobnu ponudu mirovine s usklađivanjem.

Početni iznos mirovine bez usklađivanja u pravilu je viši, ali se kasnije ne povećava zbog inflacije pa njezina stvarna kupovna moć s vremenom može padati. Zakon dopušta i druge ugovorene načine povećavanja mirovine, koji nisu nužno vezani uz inflaciju. HRMOD omogućuje i naknadnu promjenu odabranog načina usklađivanja, uz propisane rokove i uvjete.

Isplata 20 posto

Korisnik kombinirane starosne ili prijevremene starosne mirovine može zatražiti jednokratnu isplatu do 20 posto sredstava iz drugog stupa ako mu je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od najniže mirovine. Isplata je oporeziva prema propisima o porezu na dohodak, a preostali novac pretvara se u doživotnu mirovinu, koja će zbog jednokratne isplate biti trajno niža.

Postupak ostvarivanja prava, ulogu HZMO-a, REGOS-a i mirovinskog osiguravajućeg društva te sklapanje ugovora opisali smo u vodiču na ovoj poveznici.

Na konačni iznos mirovine utječu ukupna sredstva prikupljena na osobnom računu, dob korisnika, očekivano trajanje života, odabrani model isplate, zaštita članova obitelji, usklađivanje i naknade. Zato je prije potpisivanja ugovora važno usporediti ponude mirovinskih osiguravajućih društava, ne samo prema početnom iznosu nego i prema pravima koja ostaju nakon smrti korisnika.