Mirovinski staž: Što se računa za odlazak u mirovinu, a što samo za njezin iznos

Mirovinski staž je temelj prava iz mirovinskog osiguranja. O njegovu trajanju ovisi ispunjava li osiguranik uvjete za mirovinu, ali i koliki će mu iznos biti određen.

Pritom treba razlikovati staž potreban za ostvarivanje prava od staža za izračun mirovine. Primjerice, dodani staž za djecu, takozvani majčinski dodatak, povećava iznos mirovine, ali ne može nadomjestiti godine koje nedostaju za ispunjavanje uvjeta za umirovljenje.

Staž za uvjet i staž za izračun mirovine

Mirovinski staž obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž priznat prema odgovarajućim propisima. Za određivanje iznosa mirovine uzimaju se u obzir i pridodani te dodani staž, ako osiguranik na njih ima pravo.

Za pojedine vrste mirovina traži se točno određena vrsta staža. Tako je za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika potrebno navršiti 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, odnosno stvarnog trajanja osiguranja. Taj uvjet ne može se ispuniti pribrajanjem dodanog staža za djecu ili povećanog dijela beneficiranog staža.

Što je staž osiguranja

Staž osiguranja je razdoblje koje je osiguranik nakon navršene 15. godine života proveo u obveznom ili produženom mirovinskom osiguranju. U njega ulaze razdoblja zaposlenja, obavljanja samostalne djelatnosti i drugih zakonom propisanih osnova osiguranja.

Osiguranicima koji sami plaćaju doprinose staž se utvrđuje prema plaćenim doprinosima i podacima nadležnog tijela. Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) računa se najviše kao 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Istodobni rad kod više poslodavaca zato ne donosi dvostruki staž.

Kako se računa nepuno radno vrijeme

Rad s nepunim radnim vremenom u pravilu se preračunava prema broju odrađenih sati. Primjerice, godina rada na polovici punog radnog vremena daje šest mjeseci staža za izračun mirovine.

Međutim, za ispunjavanje uvjeta staža za redovnu starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu cijelo razdoblje takvog zaposlenja priznaje se kao razdoblje rada s punim radnim vremenom. Godina rada na pola radnog vremena tako može značiti godinu dana za ispunjavanje uvjeta, ali šest mjeseci staža za izračun iznosa.

Priznavanje cijelog razdoblja zaposlenja za ispunjavanje uvjeta primjenjuje se i kod pojedinih drugih prava, uključujući invalidsku i obiteljsku mirovinu te profesionalnu rehabilitaciju. Ta se iznimka ne primjenjuje na uvjet od 41 godine efektivnog staža za dugogodišnjeg osiguranika.

Posebna pravila vrijede za zakonom određene roditeljske potpore i rad sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima, kada se kraće radno vrijeme priznaje kao puno. Isto vrijedi za korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji rade najmanje 70 posto radnog vremena na odgovarajućim prilagođenim poslovima.

Koja se razdoblja izvan zaposlenja priznaju

U staž osiguranja ne ulazi samo vrijeme provedeno u zaposlenju. Priznaju se i pojedina razdoblja primanja plaće ili naknade plaće prema posebnim propisima, profesionalne rehabilitacije te korištenja naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad nakon prestanka zaposlenja.

Nezaposlenom roditelju koji nije osiguran po drugoj osnovi može se na osobni zahtjev priznati staž za obavljanje roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta. Uvjet je da dijete ima hrvatsko državljanstvo te da roditelj i dijete imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Računaju se i razdoblja za koja je ostvareno pravo na mirovinsko osiguranje prema propisima o zapošljavanju. Sama prijava u evidenciju nezaposlenih ne znači da osoba stječe mirovinski staž.

Staž se može ostvariti i na temelju drugog dohotka, primjerice honorara za koji su plaćeni mirovinski doprinosi. Njegovo trajanje utvrđuje se prema propisanoj osnovici, a ne automatski prema broju mjeseci tijekom kojih je posao obavljan.

Dodani staž za djecu

Majci ili posvojiteljici pri određivanju mirovine dodaje se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Otac ili posvojitelj to pravo može ostvariti pod propisanim uvjetima, ako je umjesto majke koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog ili roditeljskog dopusta.

Dodani staž služi za određivanje visine mirovine. Majka s 14 godina staža osiguranja i jednim djetetom zato samo na temelju dodanog staža ne ispunjava uvjet od najmanje 15 godina za starosnu mirovinu.

Pravo na dodani staž nema roditelj kojemu je oduzeta roditeljska skrb. Tradicionalnom ili srodničkom udomitelju koji je udomiteljstvo obavljao dulje od deset godina pri određivanju mirovine dodaje se 12 mjeseci staža.

Pridodani staž kod invalidske i obiteljske mirovine

Pridodani staž uzima se u obzir pri određivanju invalidske i obiteljske mirovine kada osiguranik u trenutku nastanka osiguranog rizika nije navršio 60 godina. Njime se prema zakonskoj formuli priznaje dio razdoblja koje osiguranik zbog invalidnosti ili smrti nije mogao provesti u osiguranju.

Staž s povećanim trajanjem

Staž osiguranja s povećanim trajanjem, poznat kao beneficirani staž, priznaje se za zakonom određena radna mjesta i zanimanja te pojedinim skupinama osoba s invaliditetom. Ovisno o osnovi, 12 mjeseci stvarnog rada može se računati kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža.

Takav staž može povećati iznos mirovine i omogućiti snižavanje dobne granice za starosnu mirovinu. Pravo ovisi o propisanim uvjetima, a ne samo o procjeni da je posao težak ili štetan za zdravlje.

Kako provjeriti evidentirani staž

Razdoblja prijave i odjave s osiguranja mogu se provjeriti u elektroničkoj radnoj knjižici putem sustava e-Građani. Za podatke važne za obračun mirovine može se zatražiti i potvrda o stažu i plaći.

Ako podaci u potvrdi nisu točni ili potpuni, osiguranik u roku od 15 dana od primitka može zatražiti da HZMO pribavi nedostajuće podatke, ispravi netočne i izda novu potvrdu.