Protiv ukidanja poreza na mirovine: Institut za javne financije ima novi model

Vlada je najavila da će s prvim danom iduće godine ukinuti porez na dohodak koji se obračunava na mirovine. Institut za javne financije u svom osvrtu “Bijeg iz poreznih škara” upozorava da mirovine već od 2017. godine imaju „povlašteni“ tretman jer se dio poreza iz godišnjeg obračuna koji se odnosi na mirovine umanjuje za 50 posto.

Efektivni prestanak oporezivanja dohotka od mirovine uklanja to opterećenje, ali ima i druge posljedice. Relativno veću korist ostvaruju umirovljenici s višim mirovinama. Osim toga, nastaje trajna razlika u poreznom tretmanu mirovine i plaće iste visine: zaposlenik s mjesečnim dohotkom od 1.500 eura plaćat će 180 eura poreza, a umirovljenik s jednakim dohotkom neće platiti ništa, upozorava ekonomist dr. Ivica Urban.

Zašto ne bismo usklađivali osobni odbitak?

Kada bi se osnovni osobni odbitak povećao na 810 eura za sve obveznike, projicirana prosječna porezna stopa svih obveznika u 2027. smanjila bi se s očekivanih 9 posto na 7,3 posto, koliko je iznosila 2017. godine, izračunali su u Institutu uz ogradu da nije riječ o prijedlogu zakonske izmjene.

To je, kažu, analitički primjer koji pokazuje da bi se rast poreznog opterećenja za sve obveznike mogao ublažiti pravodobnom prilagodbom osobnog odbitka, a bez praktički potpunog prestanka oporezivanja jedne vrste dohotka koja već u sadašnjem sustavu ima povlašteni tretman.

Reformom iz 2024. godine određivanje poreznih stopa prepušteno je gradovima i općinama, dok je osnovni osobni odbitak ostao u nadležnosti središnje države. Snižavanje poreznih stopa može ublažiti porezno opterećenje, ali korist od takvog smanjenja raste s dohotkom.

Budući da neusklađivanje osobnog odbitka najviše pogađa obveznike s nižim dohocima, primjerenije je problem rješavati usklađivanjem odbitka s rastom cijena i dohodaka. Mjeru usklađivanja ne smije se gledati kao nekakav izvor gubitka poreznog prihoda gradova, općina i županija, već kao mjeru kojom se sprečava pretjerano porezno opterećenje građana.

Što će se dogoditi ako Vlada ukine “porez na mirovine”?

Bez izmjena zakona, broj umirovljenika u „poreznim škarama“ porastao bi na 557.000 u 2027. godini, a to je 2,5 puta više nego u 2021. godini koja prethodi snažnom rastu dohodaka. Prosječna porezna stopa za umirovljenika u idućoj godini iznosila bi 3,5 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2021. godini.

Novim Vladinim prijedlogom to bi se umanjenje poreza povećalo na 100 posto, ali se više ne bi primjenjivalo na cijelu mirovinu, već na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu i oporezuje se nižom stopom. Viša porezna stopa primjenjuje se na osnovicu iznad 60.000 eura godišnje, odnosno 5.000 eura mjesečno.

To znači da će porez na dohodak od mirovine plaćati samo obveznici s osnovicom iznad tog iznosa. Budući da je takvih umirovljenika vrlo malo, može se faktički govoriti o prestanku oporezivanja mirovina, upozorava Institut za javne financije u osvrtu koji potpisuje ekonomist dr. Ivica Urban.