Za sada sedam eura: Hoće li godišnji dodatak rasti do kraja listopada

Početkom rujna umirovljenicima je neslužbeno najavljeno da bi ovogodišnja 13. mirovina mogla iznositi osam eura po godini staža. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna tada je govorila da bi osam svakako moralo biti, a da Matica želi deset.

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) imao je veći zahtjev, ali i prijedlog kako prekinuti godišnje nagađanje o iznosu dodatka. Tražio je da jedna godina staža vrijedi 80 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM), trenutačno oko 12,51 euro te da se dodatak isplaćuje dvaput godišnje. Za 40 godina staža jedna bi isplata iznosila oko 500 eura.

Tako bi se dodatak usklađivao s rastom plaća i cijena, umjesto da umirovljenici svake jeseni čekaju koliko će im Vlada udijeliti. Naime, sama ideja zakonom propisanog godišnjeg dodatka bila je ta da umirovljenici ne ovise o dobroj volji Vlade RH koja je s vremena na vrijeme isplaćivala jednokratne dodatke. No umjesto očekivanja jednokratnog dodatka, sada imamo iščekivanje i licitiranje iznosom trajnog dodatka.

Odlučeno bez socijalnih partnera

Na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 9. listopada Matica je iznova predložila deset eura, a SUH je ponovio zahtjev za 12 eura. Predsjednica Sindikata Višnja Stanišić potvrdila nam je da bi prihvatili i taj iznos, nešto niži od onoga koji proizlazi iz njihove formule. Vlada je saslušala prijedloge, ali nije otkrila konačnu vrijednost godine staža.

Ministar Alen Ružić potom je novinarima rekao da je u rebalansu proračuna predviđeno šest eura te da bi za povećanje trebalo posegnuti u proračunske rezerve. Svaki dodatni euro, prema njegovoj procjeni, stoji oko 40 milijuna eura. Razgovor se tako s minimalnih osam vratio na prošlogodišnjih šest eura.

Iako je još 12. listopada premijer Andrej Plenković govorio da konzultacije traju i da će pokušati pronaći rješenje ako bude fiskalnog prostora, već je dan poslije, tijekom predstavljanja godišnjeg Izvješća o radu Vlade u Saboru, neočekivano objavio sedam eura po godini staža.

Tko igra igrice preko leđa umirovljenika?

S kim su premijer i ministar financija postigli dogovor? Plenković se poziva na koalicijske partnere, posebno Hrvatsku stranku umirovljenika (HSU). Najavio je prosječan dodatak od 208 eura i ukupno izdvajanje od 258 milijuna eura. Za 40 godina staža to znači 280 eura, odnosno 40 eura više nego lani.

Ogorčena predsjednica SUH-a, Višnja Stanišić, kaže nam da se osjeća poniženo i omalovaženo te da je očekivala barem osam eura, iako ni time ne bi bila zadovoljna. „To su oni već dogovorili s HSU-om. Lani su nas doveli pred gotov čin, a ove su godine ispunili formalnost i čuli nas, ali sve su odlučili unaprijed”, kazala je.

Na naše pitanje hoće li se sedam eura promijeniti do kraja mjeseca odgovorila je: „Nemam nadu da će se to promijeniti. Jedino ako ne igraju neke igrice pa ne dignu na osam. Ali s obzirom na cijene, inflaciju i to je nula. To je nula!”

Kakve bi igrice Plenković i njegovi politički suradnici mogli igrati? Hoće li se na kraju dodatak podići na osam eura? Hoće li se tako politički izreklamirati Marinko Lukenda, biračkoj bazi relativno nepoznat predsjednik HSU-a, a zapravo državni tajnik u Plenkovićevu Ministarstvu mirovinskog sustava s bruto plaćom od 5.884,82 eura?

Gdje su parlamentarne stranke?

A gdje su u svemu tome oporbene parlamentarne stranke? Sudeći prema javnoj raspravi koju pratimo, ovogodišnja 13. mirovina nije im osobito važna. Ne vidi se ozbiljan parlamentarni pritisak za veći dodatak, a još manje za promjenu načina na koji se određuje.

Da se upornošću ipak može nešto pomaknuti, pokazalo je Možemo s braniteljskim mirovinama. Njihove prijedloge za povećanje mirovina braniteljima koji su nakon rata nastavili raditi vladajući su u lipnju odbili. Stranka ih je doradila i ponovno poslala u proceduru, a Plenković je u kolovozu najavio vlastita rješenja. Može li se isti politički pritisak stvoriti i oko 13. mirovine? Umirovljenicima je, naravno, važnije što dobivaju nego čiji se stranački potpis nalazi ispod prijedloga koji će, ako pritisak bude dovoljno jak, u konačnici opet prisvojiti HDZ.

Jalova rasprava: 13 mirovina ili godišnji dodatak?

Zato bi i oko godišnjeg dodatka bilo korisnije otvoriti raspravu o formuli nego proizvoditi jalovinu komentarima da “to nije 13. mirovina jer nije u istom iznosu kao redovna mjesečna mirovina”. Bitku protiv kolokvijalizama nitko pametan do sada nije ni započinjao ni dobio.

Sindikat je kvalitetan prijedlog već iznio, a parlamentarna politika trebala bi mu dati težinu koju razgovor na sjednici Nacionalnog vijeća očito nema. To bi zahtijevalo i ozbiljnu raspravu o trošku, ali ona se ionako vodi svaki put kada Vlada određuje novi iznos.

Na kraju balade, umirovljenici bi dobili jasno pravilo koje bi dokinulo licitacije i ovisnost o premijerovoj dobroj volji. U ovom trenutku to se čini važnijom temom od toga hoće li se do 31. listopada pronaći dodatnih 40 milijuna kako bi se 13. mirovina podignula sa slabih sedam na jednako loših osam eura po godini staža.