Treći mirovinski stup: Država dodaje do 99,54 eura, a uplaćujete kada želite

Dobrovoljna mirovinska štednja, poznata kao treći mirovinski stup, služi za stvaranje dodatne mirovine. Član sam bira koliko će i kada uplaćivati, može privremeno ili trajno prestati s uplatama, a država na tu štednju dodaje poticaje.

Kako se učlaniti i može li se odustati?

Članstvo započinje sklapanjem ugovora s mirovinskim društvom, upisom u registar članova dobrovoljnoga mirovinskog fonda i prvom uplatom. Od ugovora se može odustati bez navođenja razloga u roku od 15 dana od prve uplate, pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu.

Jedna osoba može istodobno štedjeti u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Visina i učestalost uplata nisu unaprijed određene pa se može uplaćivati mjesečno, povremeno ili samo kada to financijske mogućnosti dopuštaju. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su člana fonda, bez obzira na to je li ih uplatio sam član, njegov poslodavac ili druga osoba.

Prestanak uplata ne znači prestanak članstva. Već uplaćeni novac ostaje na osobnom računu i nastavlja se ulagati. Njegova vrijednost ovisi o rezultatima fonda pa može rasti, ali u pojedinim razdobljima i padati. Ako član umre, sredstva na njegovu osobnom računu u fondu nasljeđuju se u skladu s propisima o nasljeđivanju.

Koliko država dodaje na uplaćeni novac?

Državni poticaj iznosi 15 posto godišnjih uplata, a najviše 99,54 eura godišnje. Za puni poticaj tijekom godine treba uplatiti najmanje 663,61 euro, što odgovara prosječnoj uplati od oko 55,30 eura mjesečno. Na godišnju uplatu od 300 eura država, primjerice, dodaje 45 eura.

Veća uplata povećava iznos štednje, ali nakon dosezanja propisanog maksimuma ne povećava državni poticaj. Poticaj se računa na uplate u pojedinoj kalendarskoj godini, a ne na ukupnu vrijednost štednje na računu.

Osoba koja štedi u više fondova može dobiti poticaj samo u jednom od njih. Pravo na poticaj imaju članovi s prebivalištem u Hrvatskoj ili hrvatski državljani. Mogu ga ostvariti i članovi koji nisu hrvatski državljani, a imaju prebivalište u drugoj državi Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora, ali samo dok se za njih u Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezni drugi mirovinski stup.

Član koji štedi u više fondova najkasnije do 1. veljače obavještava mirovinsko društvo na koji račun želi primiti poticaj za prethodnu godinu. Ako ne odabere račun, poticaj se pripisuje u fondu u kojem je tijekom prethodne godine uplatio više novca. Ako su uplate jednake, prednost ima račun s većim stanjem na kraju godine.

Razlika se može uplatiti do kraja godine

Za ostvarivanje punog poticaja nije potrebno uplaćivati svaki mjesec. Član koji je tijekom 2026. godine uplatio manje od 663,61 eura može razliku nadoplatiti do kraja godine, jednom ili u više uplata.

Primjerice, ako je do početka listopada uplatio ukupno 300 eura, za puni poticaj nedostaje mu još 363,61 euro. Ako tijekom cijele godine uplaćuje po 50 eura mjesečno, ukupno će uplatiti 600 eura pa mu do iznosa za puni poticaj nedostaje 63,61 euro. To su izračuni prema propisanom godišnjem pragu.

Za poticaj za 2026. godini računaju se uplate evidentirane u toj kalendarskoj godini. Poticaj se naknadno pripisuje osobnom računu u fondu.

Uplate poslodavca

Poslodavac radniku, uz njegov pristanak, može neoporezivo uplaćivati do 67 eura mjesečno, odnosno do 804 eura godišnje.

Uplate poslodavca također ulaze u godišnji iznos na koji se računa državni poticaj. Ako je poslodavac tijekom godine uplatio najmanje 663,61 euro u fond u kojem član ostvaruje poticaj, član ne mora dodatno uplaćivati vlastiti novac da bi ostvario njegov najveći iznos.

Koja je razlika između otvorenih i zatvorenih fondova?

U otvoreni dobrovoljni mirovinski fond može se učlaniti svatko, neovisno o dobi i radnom statusu. Zatvoreni fondovi namijenjeni su određenim skupinama, primjerice zaposlenicima poslodavca koji je osnovao fond, članovima sindikata ili strukovne udruge te samozaposlenim osobama povezanim s pokroviteljem fonda.

Pri izboru fonda treba usporediti naknade, dosadašnje rezultate ulaganja i stupanj rizika. Dosadašnji prinosi nisu jamstvo budućih rezultata. Državni poticaj od 15 posto odnosi se na godišnje uplate do propisanog praga i nije zajamčeni godišnji prinos na ukupnu štednju.

Koja društva upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima?

Na hrvatskom tržištu djeluju četiri mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima: Allianz ZB, CROATIA osiguranje, Erste i Raiffeisen.

Prema podacima Hanfe za kraj kolovoza 2026. godine, građanima je bilo dostupno osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, s 463.428 članova. Poslovao je i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, s 51.936 članova.

Kada se može početi primati mirovina iz trećeg stupa?

Isplata u pravilu može početi najranije s navršenih 55 godina, bez obzira na to je li član zaposlen ili već prima mirovinu. Za osobe koje su ugovor o članstvu sklopile prije 1. siječnja 2019. godine pravo na isplatu može se ostvariti već s 50 godina.

Nakon ispunjavanja dobnog uvjeta moguće je zatražiti jednokratnu isplatu do 30 posto sredstava na osobnom računu. Ostatak se isplaćuje u obliku privremene ili doživotne mirovine, ovisno o izabranom načinu isplate.

Iznimka od dobnog uvjeta postoji ako tijekom članstva nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost za rad. Tada je, uz propisane uvjete, moguće zatražiti prijevremenu isplatu sredstava.

Tko isplaćuje mirovinu iz trećeg stupa?

Novac se može isplaćivati putem dobrovoljnoga mirovinskog fonda, mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje.

Putem samog fonda može se isplaćivati samo privremena mirovina. Zakonski iznos za takvu isplatu iznosi 13.300 eura, ali postoji iznimka: ako nakon eventualne jednokratne isplate na računu ostane do 17.299,99 eura, član može odabrati da mu se cijeli preostali iznos isplaćuje putem fonda.

Ako nakon eventualne jednokratne isplate ostane 17.300 eura ili više, član može odabrati isplatu do 13.300 eura putem fonda, a ostatak putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje. Iznos manji od 4.000 eura ne može se prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo. Iznos pojedine isplate putem fonda može se mijenjati jer ovisi o vrijednosti udjela u fondu.

Sredstva se mogu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje isplaćuje privremenu ili doživotnu mirovinu. Privremena isplata u pravilu može početi najranije s 55 godina, dok se doživotna mirovina može ugovoriti najranije sa 60 godina. Za članove koji su ugovor s dobrovoljnim fondom sklopili prije 1. siječnja 2019. obje se mogu ostvariti već s 50 godina.

Uvjeti isplate, visina mirovine i postupanje s preostalim sredstvima ovise o odabranom modelu i ugovoru sklopljenom s isplatiteljem. Na dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća se porez tijekom štednje ni prilikom isplate mirovine.