Mozaik
Unuci ne dolaze, sin ne zove: Baka Sonja razočarana je odnosima u svojoj obitelji
Baka Sonja požalila se na rijetke pozive sina i unučadi. Njezino pismo pokazuje koliko različita očekivanja mogu opteretiti odnose među generacijama.
Otuđenje unutar obitelji sve je češća tema i jasno je kao dan da se odnosi između generacija mijenjaju. Posebno su pogođeni djedovi i bake čija se očekivanja o bliskosti i vlastitoj ulozi u obitelji razlikuju od očekivanja njihove odrasle djece i unučadi.
„Unuci ne dolaze, ne zovu niti pitaju za nas, sretni smo ako nam se uopće jave na mobitel, a i tada su razgovori šturi i završe prije nego što su počeli. Tome je kriv i naš sin koji ih nije naučio da se djed i baka vole i poštuju. Ni on nam se ne javi po mjesec dana”, požalila nam se u pismu redakciji utučena baka Sonja. Nije jedina koja ukazuje na problem narušenih odnosa i otuđenja unutar obitelji.
Što pokazuju istraživanja
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Marriage and Family pokazuje da je 26 posto odrasle djece u nekom trenutku doživjelo otuđenje od očeva, a šest posto od majki. Takvi podaci govore o raširenosti udaljavanja između roditelja i odrasle djece, no povremeni šturi razgovori i potpuni prekid odnosa nisu isto.
Obiteljske veze u modernim društvima sve se češće procjenjuju kroz osobni izbor, emocionalnu sigurnost i granice. Tradicionalna obveza i zadana uloga članova obitelji više nisu dovoljne da bi se odnos održao. Udaljavanju mogu pridonijeti i međugeneracijski sukobi vrijednosti te različita očekivanja o odgoju, poštovanju i tome koliko bi obitelj trebala biti uključena u nečiji život.
Razočarani bake i djedovi
Dok Sonja govori o unucima koji joj se rijetko javljaju, dio baka i djedova teškoće u odnosu primjećuje još dok su unuci djeca. O tom je jazu na svom TikToku govorila i popularna američka savjetnica za roditeljstvo Jane Williamson. I ona tvrdi da po tri ili čak četiri generacije u obitelji više ne idu u istom smjeru.
„Primjećuje li još netko da mlađe generacije ne žele imati ništa s djedovima i bakama? Svakako postoje i individualni razlozi, ali na raširenost trenda ukazuje činjenica da mi se djedovi i bake ne prestaju javljati i žaliti se kako uopće nisu bliski s unucima”, rekla je u videu. Kaže i da mnogi koji imaju kakav-takav odnos priznaju da su razočarani jer unuci nemaju zadrške ni poštovanja te da ih izluđuju ponašanjem.
Naglasila je kako zna da postoje i loši roditelji i loši djedovi i bake, ali smatra da bi odrasla djeca trebala preispitati odgojne postupke koji mogu otežavati obiteljske odnose.
Odgoj i međusobna očekivanja
Roditelji su u komentarima reagirali na tvrdnju da ponašanje djece utječe na odnos s bakama i djedovima. Jane je, međutim, naglasila: „Kad se djeci dopušta nepoštovanje i kaotično ponašanje, to opterećuje odnose u cijeloj obitelji, priznali to roditelji ili ne.”
U raspravi o odgoju spominju se ekrani, društvene mreže i preopterećenost roditelja, ali i različita tumačenja slobodnog roditeljstva. Ono što jedni smatraju davanjem prostora djetetu, drugi doživljavaju kao popuštanje i izostanak granica. Takve razlike mogu otežati i dogovor odraslih o tome kakvo je ponašanje prihvatljivo.
Jedan roditelj u komentarima ispod objave istaknuo je da današnje generacije vole prebacivati odgovornost na prethodne, čime peru savjest i zatvaraju vrata razgovoru i pregovoru. Drugi je problem vidio u prestrogim podjelama, stavljanju sebe na prvo mjesto i nedostatku međusobnog poštovanja.
„Ako želimo graditi odnose, moramo ih pokušati razumjeti. Bez obzira na različite odgojne stilove, odnos treba biti prioritet”, poručila je Williamson.
