Mirovina
Za samoodržive mirovine od 1.000 eura prosječna plaća trebala bi biti 4.568 eura
Za prosječnu mirovinu od 1.000 eura samo iz doprinosa trebala bi bruto plaća od 4.568 eura. Simulacija pokazuje i iznose za mirovine od 800 i 1.200 eura.
Kada bi se isplate mirovina iz prvog stupa u cijelosti financirale doprinosima, uz stopu od 15 posto, za prosječnu mirovinu od 1.000 eura bila bi potrebna prosječna bruto plaća od približno 4.568 eura. To je više nego dvostruko od stvarne prosječne bruto plaće u srpnju 2026. godine, mjesecu na kojem smo temeljili svoj izračun.
Naime, Hrvatska je tada imala 1.802.261 osiguranika i 1.234.791 korisnika mirovina, odnosno približno 1,46 osiguranika na jednog korisnika. Prosječna isplaćena mirovina svih korisnika iznosila je 644,82 eura, pa bi prosjek od 1.000 eura bio oko 55 posto viši.
Što podrazumijeva samoodrživost
Samoodrživost u našoj simulaciji znači pokrivanje isplata HZMO-a isključivo mirovinskim doprinosima, bez dodatnog novca iz državnog proračuna. Troškovi rada HZMO-a i ostali troškovi sustava nisu uključeni pa bi za njih trebalo prikupiti dodatna sredstva. Porez na dohodak na mirovine nismo uzeli u obzir, s obzirom na to da ga Vlada RH ukida s prvim danom iduće godine.
Osiguranici u oba obvezna stupa u prvi stup uplaćuju 15 posto bruto plaće, a u drugi pet posto. Uplate u drugi stup svjesno izostavljamo jer služe osobnoj mirovinskoj štednji i nisu raspoložive za tekuće isplate HZMO-a. Naime, prema dostupnim službenim podacima, kombiniranu mirovinu iz oba stupa prima mali udio korisnika: u srpnju je bilo samo 30.500 korisnika osnovnih mirovina bez međunarodnih ugovora, odnosno oko tri posto korisnika u tom obuhvatu.
Kolike bi plaće trebale biti
| Prosječna mjesečna mirovina HZMO-a | Doprinos za prvi stup po osiguraniku | Potrebna prosječna plaća (bruto I) | Ukupan trošak plaće (bruto II) |
|---|---|---|---|
| 800 € | 548 € | 3.654 € | 4.257 € |
| 1.000 € | 685 € | 4.568 € | 5.321 € |
| 1.200 € | 822 € | 5.481 € | 6.385 € |
Za prosječnu mirovinu od 1.000 eura trebalo bi prikupiti oko 1,235 milijardi eura mjesečno. Svaki bi osiguranik morao uplaćivati prosječno 685 eura za prvi stup, što uz stopu od 15 posto odgovara bruto plaći od približno 4.568 eura.
Stvarna prosječna bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama u srpnju iznosila je 2.164 eura. Za samoodrživu isplatu prosječne mirovine od 800 eura, pod navedenim pretpostavkama, trebala bi biti oko 69 posto viša. Za mirovinu od 1.000 eura bila bi potrebna plaća viša za 111 posto, a za mirovinu od 1.200 eura viša za 153 posto.
Što zapravo znači bruto plaća od 4.568 eura
Radniku s prebivalištem u Varaždinu koji u cijelosti koristi osobni odbitak za dvoje uzdržavane djece, bruto plaća od 4.568 eura donijela bi 3.164,18 eura neto mjesečno.
Za mirovinsko osiguranje izdvojilo bi se 913,60 eura. Ako je osiguran u oba obvezna stupa, od toga bi 685,20 eura odlazilo za sadašnje mirovine, a 228,40 eura na njegov osobni račun u drugom stupu. Uz ukupni osobni odbitak od 1.320 eura i varaždinsku poreznu stopu od 21 posto, porez na plaću iznosio bi 490,22 eura. Uz zdravstveni doprinos koji poslodavac plaća na plaću, ukupan trošak, takozvani bruto II, iznosio bi 5.321 euro.
Je li sustav danas samoodrživ?
Koliko je sadašnji sustav udaljen od samoodrživosti iz doprinosa pokazuju podaci za prvo polugodište 2026. Za mirovine je potrošeno 4,88 milijardi eura, dok su doprinosi pokrili 3,11 milijardi, odnosno oko 64 posto troška. Preostalih 1,77 milijardi eura osigurano je iz drugih proračunskih izvora, što je prosječno oko 295 milijuna eura mjesečno.
Financiranje mirovina iz drugih proračunskih prihoda nije hrvatska posebnost. Njemačka je 2025. godine iz saveznog proračuna u generacijsko mirovinsko osiguranje usmjerila oko 120 milijardi eura, a proračunska sredstva čine približno 30 posto prihoda tog sustava. U Sloveniji su transferni prihodi iste godine činili oko petine prihoda mirovinskog zavoda, pretežno iz državnog proračuna. Talijanski INPS za 2024. godinu navodi 29,44 milijarde eura državnih transfera samo za financiranje dijela redovitih mjesečnih mirovina, uz druge zasebne proračunske stavke.
Kako smo računali
U simulaciju su uključeni svi korisnici mirovina HZMO-a, pa i oni s mirovinama prema posebnim propisima te 194.586 korisnika prema međunarodnim ugovorima. Iznosi u tablici odnose se na prosječnu isplatu HZMO-a, bez pribrajanja inozemnih mirovina i zasebnih isplata iz drugog stupa.
Izračun je pojednostavljen: primjenjuje stopu od 15 posto za sve osiguranike, iako oni osigurani samo u prvom stupu uplaćuju 20 posto. Budući da obuhvaća i obrtnike, poljoprivrednike i druge skupine, izračunati iznosi predstavljaju potrebnu prosječnu doprinosnu osnovicu, dok bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama služi za usporedbu.
