Kada se iz invalidske mirovine prelazi u starosnu i koliko iznosi

Kad korisnik invalidske mirovine navrši dob za starosnu, postupak ovisi o tome na kojoj mu je osnovi mirovina priznata. HZMO nekim korisnicima automatski prevodi mirovinu u starosnu u istoj svoti. Datum prevođenja ovisi o tome kada su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu.

Što piše u rješenju?

Ako je invalidska mirovina priznata zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prouzročenog bolešću, HZMO je po službenoj dužnosti prevodi u starosnu. Prijelazna odredba obuhvaća i korisnike kojima je prema ranijim općim propisima priznata invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad prouzročene bolešću. Zahtjev se ne podnosi. Iznimka su invalidske mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima.

Ako u rješenju piše djelomični gubitak radne sposobnosti ili je mirovina prema ranijim propisima priznata zbog profesionalne nesposobnosti za rad, nova se mirovina može ostvariti na zahtjev, uz dodatni staž osiguranja i ispunjene uvjete za traženu mirovinu.

Kada se prelazi?

Dobna granica za muškarce je 65 godina. Za žene je u 2026. godini 64 godine. U 2027. raste na 64 godine i tri mjeseca, u 2028. na 64 godine i šest mjeseci, a u 2029. na 64 godine i devet mjeseci. Od 2030. i za žene vrijedi granica od 65 godina.

• Mirovina ostvarena prema sadašnjem ZOMO-u prevodi se od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio propisanu dob.
• Mirovina ostvarena prema općim propisima prije 1. srpnja 2025. prevodi se na dan kada korisnik navrši propisanu dob, ako ispunjava uvjete za prevođenje prema prijelaznoj odredbi.

Primjerice, muškarcu koji 18. studenoga navrši 65 godina mirovina se prema prijelaznoj odredbi prevodi od 18. studenoga. Ako je pravo na invalidsku mirovinu ostvario prema sadašnjem ZOMO-u, prevođenje vrijedi od 1. prosinca.

Koliki je iznos?

Ako invalidska mirovina na dan prevođenja iznosi 650 eura, toliko iznosi i prevedena starosna mirovina. HZMO zadržava postojeću svotu bez novog obračuna plaća i staža. Mirovina se i dalje redovito usklađuje.

Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i za invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu povećan je s 1,0 na 1,1. HZMO je povećanje proveo po službenoj dužnosti i za mirovine koje su već bile prevedene. Pri prevođenju se zadržava svota u koju je viši faktor već uračunat.

Nova mirovina

Korisnik kojem je invalidska mirovina priznata zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kao i korisnik kojem je prema ranijim propisima priznata zbog profesionalne nesposobnosti za rad, može zatražiti novu mirovinu ako je nakon priznavanja invalidske mirovine ostvario najmanje godinu dana dodatnog staža osiguranja. Ovisno o dobi i ukupnom stažu, može ostvariti redovitu ili prijevremenu starosnu mirovinu, odnosno starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Dodatni staž može steći nastavkom rada na drugom poslu prema preostaloj radnoj sposobnosti ili naknadnim ulaskom u osiguranje. U obzir može ući i staž po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi. Ako je potrebna godina staža ostvarena tek zbrajanjem staža iz rada i drugog dohotka, nova se mirovina može ostvariti najranije 1. siječnja nakon godine u kojoj su uplaćeni doprinosi na drugi dohodak.

HZMO iznos nove mirovine određuje prema ukupnom mirovinskom stažu i vrijednosnim bodovima ostvarenima prije i nakon priznavanja invalidske mirovine.

Rad uz mirovinu

Korisnik invalidske mirovine prevedene u starosnu može se zaposliti na manje od tri i pol sata dnevno uz isplatu pune mirovine. Isto vrijedi za korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili opće nesposobnosti za rad.

Ako se korisnik zaposli na točno tri i pol sata dnevno ili dulje, HZMO obustavlja isplatu mirovine. Isplata se obustavlja i ako korisnik počne obavljati djelatnost na temelju koje je obvezno mirovinski osiguran.