Plenković najavio odmor od skrbi: Hoće li predah dobiti i obitelji koje njeguju starije?

„I oni koji godinama brinu o članu obitelji zaslužuju predah”, kazao je premijer Andrej Plenković (HDZ) nakon predstavljanja prijedloga državnog proračuna za 2027. godinu. Najavio je novu uslugu odmora od skrbi. Za sada ne znamo hoće li ona obuhvatiti i ljude koji kod kuće njeguju nemoćne roditelje ili supružnike bez službeno priznatog statusa njegovatelja.

Naime, Hrvatska je sličnu uslugu već testirala. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ožujku 2025. godine odobrilo je financiranje 35 pilot-projekata vrijednih gotovo 4,87 milijuna eura, a ugovori su uručeni u travnju. Namijenjeni su roditeljima njegovateljima i njegovateljima koji imaju priznat status zbog skrbi o djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom. Dob osobe o kojoj skrbe nije presudna; presudan je priznati status.

Zbog toga se u program nije mogla uključiti, recimo, zaposlena kći koja godinama njeguje majku s demencijom samo na temelju toga što joj svakodnevno pomaže i u punom smislu jest ono što nazivamo neformalnom njegovateljicom. A upravo su neformalni njegovatelji, stiješnjeni između obitelji, posla i skrbi za starijeg člana obitelji, najizloženiji burnoutu, fenomenu psihofizičkog sagorijevanja.

“Iscrpljena sam i slomljena, poput maratonke koja se srušila nakon što je prošla ciljnu liniju. Razlika je u tome što sam ja istrčala maraton skrbi za oba svoja ostarjela roditelja tijekom posljednjih godina njihova života”, samo je jedno od brojnih svjedočenja neformalnih njegovatelja. Više možete pročitati na ovoj poveznici.

Kako su izgledali hrvatski pilot-projekti?

Za primjer, u Dardi je Crveni križ proveo projekt „Odmori se”, u kojem su tri mobilna tima preuzimala brigu o korisnicima u njihovu domu, prostorijama udruge ili na dogovorenoj lokaciji. Tako su članovi obitelji dobivali vrijeme za osobne obveze i odmor, uz mogućnost psihosocijalne podrške.

Za drugu fazu pilot-programa u izmijenjenom godišnjem planu Europskog socijalnog fonda plus predviđena su tri milijuna eura, a objava poziva planirana je za studeni ove godine. No, ako Hrvatska zaista ide u širenje i jačanje ove usluge, trebalo bi osigurati kontinuitet u financiranju i vidjeti što su učinile države s razvijenijom kulturom društvene skrbi o starijima i nemoćnima.

U Finskoj skrbnici imaju najmanje dva slobodna dana mjesečno

Finska je zakonom uredila predah za osobe koje na temelju ugovora s nadležnom službom skrbe o članu obitelji. To uključuje njegu starijih osoba, a ne samo osoba s invaliditetom. Skrbnik ima pravo na najmanje dva dana odmora mjesečno, odnosno tri ako je svakodnevno ili gotovo neprekidno vezan uz njegu. Nadležna služba mora organizirati zamjensku skrb, a redovita novčana naknada skrbniku isplaćuje se bez umanjivanja.

Njemačka nudi drukčije rješenje. Osobe s priznatim stupnjem potrebe za njegom od drugog do petog imaju u ovoj godini iznos do 3.539 eura godišnje za zamjensku skrb i kratkotrajni smještaj. Član obitelji može otići na odmor ili liječenje, a njegu privremeno preuzima druga osoba ili ustanova. Zamjenska skrb može trajati do osam tjedana, no raspoloživi novac može se potrošiti i prije.

Australija osigurava i privremeni smještaj u domu

U Australiji starija osoba kojoj je nakon procjene odobrena usluga može koristiti do 63 dana subvencioniranog privremenog smještaja tijekom financijske godine. Boravak se uz odobrenje može produljiti za 21 dan u nizu. Dom za to vrijeme pruža potrebnu njegu, a obitelj može predahnuti.