Prati nas

Mirovina

Nova karijera

Ugledni ekonomist predlaže prekvalifikaciju s 50 godina i duži rad do mirovine

Austrijski ekonomist Gabriel Felbermayr predlaže višu dob za mirovinu, pravo na stručno usavršavanje u pedesetima i poticaje za zadržavanje starijih radnika.

Objavljeno

|

Gabriel Felbermayr gleda u kameru. Nosi tamnoplave naočale, tamno odijelo i prugastu kravatu, a na reveru mu je mikrofon.
Gabriel Felbermayr (scr: YouTube)

Austrija već podiže dob za odlazak žena u mirovinu. Žene koje imaju posao dulje ostaju raditi, a one koje ga izgube teško se ponovno zapošljavaju. Gabriel Felbermayr, ravnatelj Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), upravo na tom primjeru objašnjava što država i poslodavci trebaju učiniti ako žele da ljudi rade dulje.

U gostujućem komentaru za austrijski Der Standard ovaj ugledni ekonomist zagovara da se dob za odlazak u mirovinu postupno podiže u skladu s rastom očekivanog životnog vijeka. Pripreme za dulji radni vijek, kaže, počinju već u ranim pedesetima, kada radnici još imaju dovoljno vremena da steknu nove kvalifikacije i iskoriste ih na poslu.

Više žena radi nakon šezdesete, ali raste i dugotrajna nezaposlenost

Inače, Austrija od siječnja 2024. godine postupno izjednačava dob za odlazak žena i muškaraca u mirovinu. Zakonska dob za žene dosad je porasla sa 60 na 61 i pol godinu. Prema podacima austrijske javne službe za zapošljavanje (AMS), navodi Felbermayr, broj zaposlenih žena starijih od 60 godina porastao je za 58.000, a broj nezaposlenih za 7.500.

Oglas

Posebno je težak položaj žena koje u tim godinama izgube posao. U rujnu 2026. među ženama od 60 do 64 godine bilo je 35,7 posto više nezaposlenih nego godinu ranije, a broj dugotrajno nezaposlenih porastao je za 48 posto. Nezaposlene žene te dobi u evidenciji AMS-a u prosjeku su već 431 dan.

„Tko ima posao, dulje ga zadržava. Tko ga izgubi, teško se vraća na posao”, piše Felbermayr. Sličan obrazac vidi u istraživanjima reformi u Austriji, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Zaposlenost raste, a dio ljudi do mirovine prima naknadu za nezaposlenost ili bolovanje.

Oglas

Prekvalifikacija u pedesetoj i kraće radno vrijeme pred mirovinu

Felbermayr predlaže da radnici u ranim pedesetima prođu obveznu procjenu svojih kvalifikacija i mogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja te dobiju zakonsko pravo na stručno usavršavanje uz rad. Radnik koji se prekvalificira s 50 godina do 65. ima još 15 godina za primjenu stečenih znanja. Toliko vremena i poslodavac ima da mu se ulaganje isplati.

Druga je prepreka zdravlje. Prema WIFO-ovu izvješću o izostancima, radnici od 60 do 64 godine rjeđe odlaze na bolovanje, ali kad se razbole, dulje izbivaju s posla. Felbermayr zato predlaže prevenciju, prilagodbu radnih uvjeta i organizirani povratak nakon bolovanja. Radnicima kojima oslabi radna sposobnost prednost daje kraćem radnom vremenu uz djelomičnu mirovinu.

Mijenjao bi i način na koji raste plaća. Predlaže brži rast u ranijem dijelu karijere i stabilniju plaću od otprilike 50. godine. Pri prelasku drugom poslodavcu radniku treba u cijelosti priznati relevantno iskustvo, a dodatke na plaću vezati uz posao i odgovornost. Felbermayr smatra da poslodavci pri zapošljavanju starijih radnika računaju koliko im vremena ostaje da im se isplate uvođenje u posao i dodatna obuka.

Kazna za otkaz može odvratiti poslodavce od zapošljavanja

Austrijska vlada najavila je sustav nagrada i kazni kojim želi potaknuti poslodavce da dulje zadrže starije radnike. Felbermayr upozorava na iskustvo Francuske. Ondje je naknada koju su poslodavci plaćali kad otpuste starijeg radnika smanjila i spremnost da takve radnike zaposle.

Austriji predlaže da udio starijih radnika u svakom poduzeću uspoređuje s prosjekom njegove djelatnosti te da se nagrade financiraju iz naplaćenih kazni.

Za podizanje dobi od 2040. godine odluka treba pasti već sada

Austrijski političari uvjeravaju građane da su mirovine sigurne. Felbermayr uz tu tvrdnju donosi i konkretne brojke. Prema procjeni austrijske komisije za mirovinski sustav koju navodi, savezna sredstva za zakonsko mirovinsko osiguranje rastu s 2,7 posto BDP-a u 2023. na 6,2 posto u 2070. godini.

Taj je rast slabije vidljiv u ukupnim mirovinskim rashodima jer u istom razdoblju izdaci za mirovine državnih službenika padaju s 3,3 na 0,7 posto BDP-a. Savezni proračun istodobno treba podnijeti veće izdatke za zdravstvo i skrb.

Do 2040. godine broj stanovnika Austrije u dobi od 65 i više godina prema podacima koje navodi porast će s oko 1,77 na približno 2,57 milijuna. U mirovinu će do tada otići više od trećine ljudi koji danas rade kod poslodavca. Koliko rano treba donijeti odluku o promjeni, Felbermayr pokazuje na austrijskom primjeru. Izjednačavanje dobi za odlazak žena i muškaraca u mirovinu izglasano je 1992. Prva podizanja dobne granice počela su tek prije dvije godine.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP