Čak i najpravedniji među nama ponekad posrnu. Svi smo donosili pogrešne odluke ili izgovorili riječi zbog kojih smo kasnije požalili. Iako to ponekad može biti teško, pokušaj razumijevanja i opraštanja sebi i drugima od velike je važnosti jer takva ponašanja često proizlaze iz stresa, pritisaka i različitih životnih okolnosti.
Američka psihologinja Kendra Kubala za PsychCentral ističe da svijest o tome zašto dobri ljudi ponekad griješe pomaže razvijati vlastitu empatiju i obazrivost, a navodi i sedam najčešćih faktora koji utječu na nečije loše postupke.
Prošle traume i teška životna iskustva
Prošlost snažno oblikuje naše sadašnje ponašanje, čak i kada toga nismo svjesni. Nerazriješene traume mogu poput sjene prekriti našu prirodnu dobrotu. Primjerice, netko tko je u djetinjstvu doživio zanemarivanje ili glad, kasnije može razviti nesigurne odnose ili pretjeranu potrebu za materijalnom sigurnošću. Takvo ponašanje ne proizlazi iz želje da se nekome naudi, već iz pokušaja da se ublaže stare rane.
Način preživljavanja
Kada se nađemo u bezizlaznim situacijama, instinkt preživljavanja može nadvladati naše vrijednosti. Ako, primjerice, osoba izgubi posao i suoči se s financijskim slomom, pritisak i očaj mogu je navesti na postupke koje inače nikad ne bi odobrila, poput prijevare ili krađe.
Potreba za pripadanjem
Čovjek je društveno biće i prirodno traži prihvaćanje. Ponekad želja da budemo dio grupe prevagne nad vlastitim uvjerenjima. Tako se i dobronamjerna osoba može upustiti u ogovaranje, iako zna da nije ispravno, samo kako bi se uklopila i osjetila da pripada.
Nedostatak samosvijesti
Ako nismo u doticaju s vlastitim osjećajima i vrijednostima, lako nam se dogodi da reagiramo na način koji ne odražava ono u što vjerujemo. Pod stresom ili u ljutnji možemo izgovoriti riječi koje povrijede druge, a tek kasnije shvatimo da smo zapravo na njih prenijeli vlastitu bol.
Uvjerenje da cilj opravdava sredstvo
Ponekad ljudi, uvjereni da djeluju za veće dobro, nehotice donose odluke koje imaju neočekivane posljedice. Primjerice, netko može opravdavati nanošenje štete kako bi skrenuo pažnju na društveni proble. Smatraju da svrha opravdava sredstva, iako takav postupak na kraju može nauditi drugima ili narušiti vlastitu vjerodostojnost. Takvi postupci jasno pokazuju koliko je tanka granica između plemenitih namjera i nepromišljenih djela.
Pogrešan osjećaj pravde
Osjećaj nepravde može izazvati potrebu za osvetom. U takvim trenucima osoba vjeruje da je njezin postupak opravdan, iako zapravo samo ponavlja negativni obrazac. Primjer bi bio varanje partnera iz osvete jer je on prvi bio nevjeran.
Mentalne poteškoće
Određeni poremećaji ili stanja mogu utjecati na ponašanje i odnose. Neke osobe s poremećajima ličnosti, primjerice, imaju smanjenu empatiju, dok depresija ili anksioznost mogu dovesti do povlačenja, zanemarivanja obaveza ili ponašanja koje drugima izgleda loše. No, takvo ponašanje ne znači da je osoba sama po sebi loša, već da se bori s unutarnjim teretom.
