Inkluzivni dodatak, koji je uveden početkom 2024. godine, nova je socijalna naknada namijenjena osobama s invaliditetom, a objedinjuje četiri dosadašnje potpore – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za djecu uvećan zbog invaliditeta te novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Cilj je bio pojednostaviti sustav, osigurati veću transparentnost i ujednačiti prava svih korisnika bez obzira na prethodne zakonske razlike.
Koliko iznosi inkluzivni dodatak?
Osnovica za izračun iznosi 120 eura, a visina potpore ovisi o razini potreba korisnika, koje se utvrđuju prema težini oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Postoji pet razina potpore; od najviše prve, koja iznosi 600 posto osnovice, do pete s 115 posto osnovice. Time se mjesečni iznosi kreću od 690 do 720 eura za najteže oblike invaliditeta pa do oko 140 eura za one s blažim oštećenjima.
O pravu na dodatak odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Upravo taj proces vještačenja ključan je za određivanje razine potpore jer procjenjuje u kojoj mjeri pojedinac može samostalno funkcionirati, treba li tuđu njegu, asistenciju ili nadzor.
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak?
Inkluzivni dodatak mogu ostvariti hrvatski državljani s prebivalištem u zemlji, ali i stranci s trajnim ili privremenim boravkom, azilanti, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom te žrtve trgovanja ljudima, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo imaju djeca i odrasli s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima, ovisno o stupnju invaliditeta koji im je utvrđen.
Ipak, zakon predviđa i iznimke. Dodatak se ne može ostvariti ako osoba već koristi smještaj ili organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi, ima pravo na osobnu invalidninu prema posebnim propisima ili posjeduje nekretnine koje bi mogle osigurati sredstva za vlastito uzdržavanje.
Pravo se priznaje od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Time se po prvi put uspostavlja jedinstven sustav potpore koji je trebao olakšati administraciju, smanjiti nejednakosti i omogućiti da pomoć brže stigne onima kojima je zaista potrebna.
Što se u stvarnosti dogodilo?
O inkluzivnom dodatku na čije se rješenje čeka sad već mjerljivo u godinama, nedavno se oglasio i premijer Andrej Plenković.: “Pokrenuto je gotovo 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća. Više od 185 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak.”
Nitko neće biti u gorem položaju nego prije, a iznosi su veći nego ranije, prije objedinjavanja prava, poručio je premijer. Istovremeno se procjenjuje da je čak 15.000 tražitelja inkluzivnog dodatka umrlo prije no što su njihovi predmeti riješeni. Riječ je, uglavnom, o teškim onkološkim bolesnicima.
