Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu može se steći ispunjenjem uvjeta za mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje (obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i drugo).
Tada pravo na mirovinu osiguraniku pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od šest mjeseci, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, navodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Iznimki ima
Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Oni mogu bez prestanka radnog odnosa ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika od dana s kojim su, nakon ispunjenja uvjeta, nastavili raditi do polovice punog radnog vremena.
Od 1. siječnja 2026. pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja mogu ostvariti i osiguranici s navršenih 65 godina života: obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima.
Komu podnijeti zahtjev?
Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja tiskanicom zahtjeva u papirnatom obliku nadležnoj područnoj službi, područnom uredu ili ispostavi HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, ili u poštanskim uredima diljem Republike Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Popis potrebne dokumentacije naveden je u tiskanici zahtjeva.
Koji su uvjeti za starosnu mirovinu?
Pravo na starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. To znači da u 2025. godini žene ostvaruju pravo na mirovinu sa 64 godine života.
Neki se i nagrađuju
Osiguranicima koji prvi put ostvaruju pravo na starosnu mirovinu nakon propisane dobi i koji imaju navršenih 35 godina mirovinskog staža polazni faktor za određivanje mirovine, koji iznosi 1,0, povećava se za 0,45 posto za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.
Za osiguranike koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem dobna granica snižava se ovisno o stupnju povećanja staža, i to po jednu godinu za zakonom propisani broj godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa s povećanim trajanjem:
- po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja (12/14)
- po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se računa 12/15
- po jednu godinu za svake 4 godine staža osiguranja koji se računa 12/16
- po jednu godinu za svake 3 godine staža osiguranja koji se računa 12/18.
Majčinski dodatak je udvostručen
Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za stjecanje prava, nego za određivanje visine mirovine). Iznimno, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj – otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od 12 mjeseci dodat će se roditelju – ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta.
Raniji izlazak s tržišta rada onima koji su rano počeli
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju (provedenom u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju).
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne mogu ostvariti osobe koje su navršile životnu dob za ostvarivanje prava na redovitu starosnu mirovinu. Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguraniku koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a koji iznosi 1,0, povećava se za 0,15 posto po mjesecu nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 posto po mjesecu.
Prijevremena mirovina – privremena kazna
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju, od 2020. do 2029. godine, žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem. Tako žene u 2026. godini uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu ispunjavaju s navršenih 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža.
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjuje se za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Od 1. siječnja 2026. korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje, od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
