Međunarodno istraživanje ispituje može li se Alzheimerova bolest u budućnosti prepoznati jednostavnim testom iz kapljice krvi uzete iz prsta. U projektu sudjeluje tisuću dobrovoljaca starijih od 60 godina iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, a cilj je otkriti biomarkere u krvi povezane s razvojem bolesti.
Istraživanje Bio-Hermes-002 vode medicinska istraživačka zaklada LifeArc i Global Alzheimer’s Platform Foundation, uz potporu UK Dementia Research Institute. Znanstvenici analiziraju prisutnost i koncentraciju triju proteina u krvi za koje se smatra da su povezani s Alzheimerovom bolešću.
Direktorica strateškog planiranja u LifeArcu, dr. Giovanna Lalli, pojasnila je da je praćenjem razina biomarkera moguće procijeniti postoji li povećan rizik od razvoja bolesti. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se patološki proteini amiloid i tau mogu nakupljati u mozgu i više od 15 godina prije nego što se pojave prvi simptomi Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije.
Svi sudionici istraživanja prolaze i trenutačne zlatne standarde dijagnostike, koji uključuju specijalizirano PET snimanje mozga s radioaktivnim kontrastom ili lumbalnu punkciju kojom se uzima uzorak cerebrospinalne tekućine. Takvi postupci su skupi, dugotrajni i invazivni, a danas se nude tek malom dijelu oboljelih, javlja BBC.
Jedan od sudionika, londonski liječnik obiteljske medicine Michael Sandberg, u istraživanje se uključio nakon što je svjedočio postupnom propadanju svoje majke oboljele od Alzheimerove bolesti. Njegovi rezultati, i na snimanju mozga i na testu iz kapljice krvi, bili su negativni. Kaže da mu je to donijelo veliko olakšanje nakon iskustva koje je imao u obitelji.
Stručnjaci ističu da bi jednostavan test iz prsta mogao značajno promijeniti način na koji se bolest otkriva. Profesorica Fiona Carragher iz Alzheimerove udruge upozorila je da, s obzirom na ograničenu dostupnost dijagnostičkih testova, postavljanje točne dijagnoze danas često traje predugo. S novim terapijama koje su u razvoju, naglašava, rana i precizna dijagnoza postaje ključna.
U istraživanju sudjeluju i osobe s normalnim kognitivnim funkcijama, osobe s blagim kognitivnim oštećenjima te oboljeli u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. Najmanje četvrtina dobrovoljaca dolazi iz skupina koje su inače slabije zastupljene u kliničkim istraživanjima. Do sada je uključeno 883 sudionika, a više od 360 ih je završilo sve predviđene testove. Završetak istraživanja očekuje se 2028. godine.
Neuroradiologinja Emer MacSweeney, koja u Ujedinjenom Kraljevstvu sudjeluje u regrutiranju dobrovoljaca, ističe da bi uspjeh ovog istraživanja mogao značiti dostupnu i točnu metodu za otkrivanje abnormalnih proteinskih promjena u mozgu bez složenih i skupih pretraga. Znanstvenici se nadaju da bi takvi testovi u budućnosti mogli postati i alat za probir starije populacije na demenciju.
