Koliko zapravo vrijedi jedna godina rada u hrvatskom mirovinskom sustavu najbolje se vidi kada se usporede najniže i najviše starosne mirovine koje se isplaćuju bez međunarodnih ugovora. A razlika je golema.
Oni s manje od 20 godina staža, a takvih je čak 60.661, primaju prosječno 344 eura. Oni s 46 i više godina staža primaju oko 1.129 eura. To je više nego trostruka razlika, a između ta dva kraja protežu se brojne nijanse koje pokazuju koliko su godine rada važne u određivanju mirovine.
Najniže mirovine nalaze se u skupinama s kratkim stažem. Onima koji su skupili od 20 do 24 godina staža mirovina jedva prelazi 400 eura. No i oni koji su u razredu 25 do 29 godina staža, mirovina ostaje ispod 540 eura. U odnosu na prosječnu plaću to kod najkraćeg staža znači tek oko četvrtine njezine vrijednosti, dok se u razredu od 25 do 29 godina kreće na razini oko trećine plaće. Takve mirovine ne mogu osigurati egzistenciju i predstavljaju temeljni izvor siromaštva u starosti.
Stvarna sredina prelazi 700 eura
Kad se govori o prosječnoj mirovini, važno je razlikovati dva pokazatelja. Aritmetička sredina kao temeljni statistički pokazatelj prosjeka svih starosnih mirovina iznosi oko 702 eura. No, ako se korisnici poredaju po visini mirovine i pogleda tko se nalazi točno u sredini, dolazi se do nešto drukčije slike. Medijan kao središnja točka sustava pada u skupinu starosnih umirovljenika koji imaju 33 godine staža pri čemu im je prosječna mirovina oko 722 eura. To znači da ih polovica prima manje, a polovica više.
Duga karijera jedini je put do četveroznamenkaste mirovine
Pa tko onda prima mirovine od tisuću i više eura? Riječ je o skupini s vrlo dugim radnim vijekom. Podaci pokazuju da su u prosjeku na tisuću eura oni koji su radili 44 godine, dok oni s 45 i više imaju i viša primanja. Takvih je manje od 9 posto korisnika starosne mirovine bez međunarodnih ugovora. Prevedeno, iznos od tisuću i više eura rezultat je isključivo duge karijere sa znatnim uplatama doprinosa.
Koliko vrijedi svaka dodatna godina rada?
Iz ovih podataka možemo očitati i koliko realno vrijedi svaka dodatna godina staža. Kod najkraćih karijera jedna godina rada donosi tek petnaestak eura mjesečno i za pretpostaviti je da se radi o mirovinama zaštićenim institutom najniže mirovine.
U srednjim rasponima vrijednost raste na dvadesetak eura, a nakon tridesete godine staža stabilizira se na oko trideset eura mjesečno po dodatnoj godini. Sustav je u tom smislu relativno linearan pri čemu se može zaključiti da kontinuitet i duljina radnog vijeka presudno određuju visinu starosne mirovine u Hrvatskoj.
