Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), upozorio je da u Hrvatskoj postoji širok konsenzus oko potrebe rasta mirovina, ali bez jasnog odgovora kako taj cilj ostvariti. Ističe da je riječ o temi koja se stalno ponavlja u političkom prostoru, dok konkretna rješenja izostaju.
“Vjerujem da danas u Hrvatskoj ne postoji ni jedan umirovljenik, kao ni jedna umirovljenička udruga ili politička opcija, koja neće reći da se zalaže za veće mirovine. To je postalo opće mjesto političkog diskursa. No, kada isto pitanje postavite Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Vladi Andreja Plenkovića, odgovor je uvijek isti: mirovine nikada nisu bile veće i umirovljenicima nikada nije bilo bolje”, poručio je.
Naglašava da nominalni rast mirovina ne znači i stvarno povećanje njihove vrijednosti, upozoravajući na razliku između iznosa i kupovne moći. “Nominalni rast mirovina prvenstveno je posljedica inflacije, a ne rezultat stvarnog, odnosno realnog povećanja njihove vrijednosti. Drugim riječima, kupovna moć umirovljenika nije se povećala.”
Podsjeća i na cilj da prosječna mirovina dosegne 60 posto prosječne plaće, navodeći da taj odnos nije moguće ostvariti bez izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju i konkretnih mjera, dok parcijalna rješenja i selektivni pristupi mogu dodatno produbiti nejednakosti.
AVM zaostaje za plaćama
Kao najveći problem izdvaja aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja, kako navodi, nije pratila rast plaća. “U posljednjih deset godina razlika između rasta plaća i rasta mirovina premašila je 20 posto. To konkretno znači da bi realna vrijednost AVM-a danas trebala iznositi više od 20 eura. Kada bi se taj parametar korigirao na realnu razinu, sve mirovine po općim propisima povećale bi se za približno 20 do 25 posto. To je početni i nužni korak svake ozbiljne mirovinske reforme.”
AVM je novčana vrijednost jednog mirovinskog boda i temeljni dio formule za izračun mirovine. Njime se svi ostvareni bodovi iz radnog staža pretvaraju u konačan iznos, pa svaka promjena AVM-a izravno utječe na visinu svih mirovina.
“Problem danas je što mnogi koji zagovaraju taj cilj ne znaju objasniti kako ga ostvariti. U praksi svjedočimo nizu parcijalnih i često kontradiktornih prijedloga: od selektivnih povećanja pojedinih kategorija mirovina do poreznih intervencija. To bi u konačnici samo produbili postojeće nepravde”, kaže predsjenik BUZ-a uz tvrdnju da su dosadašnje izmjene zakona najčešće povećavale nepravde, umjesto da su ih ispravljale.
