Njemačka mirovina desetljećima je bila san balkanskim gastarbajterima, a u Hrvatskoj je i danas sinonim za sigurnu starost. Ipak, stvarni iznosi često su skromniji od očekivanja, osobito kada je riječ o ljudima koji su u Njemačkoj radili samo nekoliko godina.
Istina je, njemačku starosnu mirovinu moguće je dobiti sa samo pet godina mirovinskog osiguranja. To se naziva minimalnim razdobljem čekanja, odnosno Wartezeit, i u praksi znači najmanje 60 mjeseci relevantnog osiguranja. Uz to, potrebno je dosegnuti i propisanu dob za umirovljenje.
No tih pet godina ne znači i visoku mirovinu. Upravo suprotno, za mnoge radnike taj iznos može biti tek simboličan dodatak uz mirovinu iz Hrvatske, BiH ili neke treće države.
Kako se određuje njemačka mirovina?
Njemačka mirovina ne određuje se prema fiksnom minimalnom iznosu, nego prema mirovinskim bodovima (Entgeltpunkte). Jedan puni bod dobiva radnik koji tijekom jedne godine zaradi približno prosječnu njemačku bruto plaću. Ako zaradi manje od prosjeka, dobiva manje od jednog boda, a ako zaradi više, dobiva razmjerno više.
Trenutna vrijednost jednog njemačkog mirovinskog boda iznosi 40,79 eura mjesečno (bruto). To znači da bi osoba koja je pet godina radila za prosječnu njemačku plaću skupila oko pet bodova. Računica je tada jednostavna: pet bodova puta 40,79 eura daje oko 203,95 eura bruto mjesečne mirovine.
Valja ponoviti: riječ je o bruto iznosu od kojega se odbijaju doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu, a eventualno i porez, ovisno o ukupnim prihodima. Neto iznos stoga može biti osjetno niži, otprilike oko 180 eura.
Je li to minimalna mirovina?
Njemačka nema univerzalnu minimalnu mirovinu u tom smislu. Postoje socijalni mehanizmi poput osnovne socijalne sigurnosti za starije (Grundsicherung), ali to nije mirovina koja proizlazi iz uplata doprinosa.
Ako je plaća bila niža od prosjeka, bit će niža i mirovina. Radnik koji je, primjerice, zarađivao polovicu njemačkog prosjeka, za pet godina skupio bi oko dva i pol boda, pa bi i njegova mirovina bila približno upola manja.
I njemačke mirovine se usklađuju
Od 1. srpnja 2026. njemačke mirovine trebale bi porasti za oko 4,2 posto, prema službenim najavama. Ako se to povećanje potvrdi, vrijednost mirovinskog boda porasla bi na nešto više od 42 eura, što bi u primjeru s pet bodova značilo nešto viši iznos od približno 210 eura bruto mjesečno.
Što ako je poslodavac hrvatska tvrtka?
Radnik koji je zaposlen izravno kod njemačkog poslodavca u pravilu uplaćuje doprinose u njemački sustav i stječe njemačke mirovinske bodove. No radnik koji je u Njemačku privremeno upućen preko hrvatske tvrtke, uz A1 potvrdu, najčešće ostaje osiguran u Hrvatskoj. U tom slučaju rad u Njemačkoj sam po sebi ne znači i njemačke mirovinske bodove.
Koliko je gastarbajtera umirovljenika i kolike su im mirovine?
Najnoviji javno dostupni njemački podaci pokazuju da se velik broj njemačkih mirovina isplaćuje u zemlje regije. Prema Rentenatlasu Deutsche Rentenversicherunga za 2025. godinu, koji prikazuje stanje krajem 2024. godine, u Hrvatsku se isplaćivalo 36.832 njemačkih mirovina, u Bosnu i Hercegovinu 39.778, a u Srbiju 84.933.
Nešto stariji podaci govore da je 2022. godine prosječna starosna mirovina korisnika iz zemalja bivše Jugoslavije iznosila 907 eura mjesečno, što je manje od prosjeka svih njemačkih umirovljenika od 1.111 eura. Kod žena iz te skupine prosjek je bio još niži.
To, međutim, ne znači da svi bivši radnici iz regije primaju male njemačke mirovine. Oni koji su u Njemačkoj proveli desetljeća, radili u kontinuitetu i imali solidne plaće, mogu ostvariti znatno veća primanja. No za one koji su ondje radili kratko, osobito samo pet godina, njemačka mirovina najčešće nije temelj financijske sigurnosti, nego tek džeparac ili dodatak ukupnim prihodima u starosti.
