Nisu krive samo godine: Koža pamti svaki dan na otvorenom

Kad na koži primijetimo nove bore, suhoću ili tamne mrlje, najčešće ih pripisujemo godinama. No velik dio promjena koje povezujemo sa starenjem nastaje zbog desetljeća provedenih na suncu te izloženosti onečišćenju i drugim vanjskim utjecajima.

Dvije vrste starenja kože

Znanstvenici razlikuju intrinzično i ekstrinzično starenje kože. Intrinzično starenje prirodan je biološki proces tijekom kojega koža postaje tanja, proizvodi manje kolagena, elastina i prirodnih masnoća te se sporije obnavlja. Zbog toga s godinama postaje suša i osjetljivija.

Ekstrinzično starenje nastaje pod utjecajem okoliša i životnih navika. Najvažniji je uzrok sunčevo UV zračenje, a pridonose mu onečišćenje zraka i pušenje. Vjetar, hladnoća i suh zrak ponajprije isušuju kožu i opterećuju njezinu zaštitnu barijeru. Kod ljudi koji mnogo vrtlare, planinare, skijaju ili rade na otvorenom takvi se utjecaji nakupljaju desetljećima.

Posljedice dvaju procesa često se preklapaju, ali nisu posve jednake. Prirodno ostarjela koža najčešće je tanja, suša i obilježena finim borama, dok dugogodišnja izloženost suncu češće uzrokuje grubu teksturu, neujednačenu pigmentaciju, opuštenost i dublje bore. UV zrake pritom stvaraju slobodne radikale koji mogu oštetiti kolagen, elastin, stanične membrane i DNK.

Slabljenje zaštitne barijere

Doktorica biokemije Cindy Jones, autorica teksta objavljenog na portalu SixtyAndMe i osnivačica kozmetičke tvrtke, uspoređuje kožnu barijeru sa zidom od cigli. Stanice su cigle, a prirodni lipidi žbuka koja ih povezuje, zadržava vlagu i otežava prodor iritirajućih tvari.

Sunce, suh zrak, vjetar i agresivni proizvodi za čišćenje mogu oslabiti taj zaštitni sloj. Koža tada brže gubi vlagu, postaje osjetljivija i sporije se oporavlja. Odgovarajućom njegom barijera se može ojačati, ali desetljećima nakupljena oštećenja nije moguće potpuno ukloniti kozmetičkim preparatima.

Zaštita i njega

Američka akademija za dermatologiju preporučuje proizvod širokog spektra, koji štiti od UVA i UVB zraka, sa SPF-om 30 ili višim. Na otvorenom ga treba nanositi dovoljno obilno i obnavljati približno svaka dva sata te nakon kupanja ili jačeg znojenja. Budući da nijedan preparat ne pruža potpunu zaštitu, važni su i hlad, šešir, sunčane naočale te odjeća koja prekriva kožu.

Kod izbora preparata nije dovoljno tražiti oznaku anti-age. Ceramidi, skvalan, kolesterol i masne kiseline pomažu očuvati zaštitni sloj, dok glicerin, hijaluronska kiselina i urea zadržavaju vlagu u površinskom sloju kože. Pravilno formulirani antioksidansi, osobito vitamin C, mogu biti koristan dodatak njezi, ali ne mogu zamijeniti zaštitu od sunca.

Nastavite boraviti vani

Vrtlarenje, šetnja, planinarenje i drugi oblici boravka na otvorenom donose koristi za fizičko i mentalno zdravlje. Kožu pritom treba štititi, nježno čistiti i redovito hidratizirati. Novu mrlju koja raste, mijenja oblik ili boju, krvari, svrbi ili se razlikuje od ostalih promjena treba pokazati liječniku ili dermatologu, umjesto da je automatski pripišemo godinama.