Izgledaju kao da su zalijepljene za kožu: Kada staračke bradavice treba pregledati

Seboroične keratoze ubrajaju se među najčešće dobroćudne izrasline na koži, osobito nakon pedesete godine. U razgovoru ih često zovu staračkim bradavicama, iako ih ne uzrokuju virusi, nisu zarazne i ne mogu se prenijeti dodirom.

U početku mogu izgledati kao sitne, ravne i hrapave mrlje, a poslije postaju deblje i izbočenije. Boja im varira od boje kože i svijetlosmeđe do gotovo crne, površina može biti voštana ili bradavičasta, a često djeluju kao da su naknadno nalijepljene na kožu.

Najčešće se pojavljuju na licu, vlasištu, prsima, leđima i trbuhu, ali ne nastaju na dlanovima i tabanima. Mogu biti pojedinačne, no neki ljudi imaju ih desetke ili stotine, različitih veličina, oblika i boja.

Što uzrokuje seboroične keratoze?

Točan uzrok seboroičnih keratoza nije potpuno razjašnjen. Nastaju kada se jedan keratinocit, stanica površinskog sloja kože, počne umnažati i stvori dobroćudnu izraslinu. U velikom dijelu keratoza pronađene su tijekom života stečene mutacije gena koji upravljaju rastom stanica, osobito FGFR3 i PIK3CA. Njihovu nastanku pogoduju godine, nasljedna sklonost i, prema najnovijim genetskim nalazima, dugotrajno izlaganje UV zračenju, iako se pojavljuju i na koži prekrivenoj odjećom.

Ponekad ih je teško razlikovati od raka kože

Same seboroične keratoze nisu zloćudne, ali tamna ili upaljena keratoza može nalikovati melanomu, bazocelularnom ili planocelularnom karcinomu. Posebno treba pregledati promjenu koja naglo raste, spontano krvari, neprestano stvara krastu, mijenja boju ili se izgledom znatno razlikuje od ostalih promjena na koži.

Dermatolog ih najčešće prepoznaje brzim pregledom dermatoskopom. Ako izgled nije tipičan ili postoji sumnja na zloćudnu promjenu, izraslina se uklanja i šalje na patohistološku analizu jer se tek pregledom tkiva pod mikroskopom može postaviti sigurna dijagnoza.

Uklanjanje nije uvijek potrebno

Keratoze koje ne smetaju i imaju tipičan izgled ne moraju se uklanjati. Liječenje se razmatra kada se izraslina stalno tare o odjeću ili nakit, svrbi, nadražena je, krvari nakon češanja, smeta pri brijanju ili osobi predstavlja estetski problem.

Najčešće se uklanjaju zamrzavanjem tekućim dušikom, struganjem, elektrokauterizacijom ili površinskim kirurškim odstranjivanjem, a rjeđe laserom. Nakon zahvata može ostati svjetlija ili tamnija mrlja, osobito kod osoba tamnije puti, dok se uklonjena keratoza uglavnom ne vraća na istom mjestu, ali nove mogu nastati drugdje.

Nagla pojava velikog broja keratoza koje brzo rastu u medicinskoj se literaturi opisuje kao znak Leser-Trélat i ponekad povezuje sa zloćudnim bolestima unutarnjih organa. Ta je povezanost rijetka i među znanstvenicima prijeporna, ali naglu i neuobičajenu promjenu kože ipak treba prijaviti liječniku, osobito ako je praćena jakim svrbežom ili drugim novim tegobama.