Zdravlje
Pet upozorenja: Ne boli, ali udvostručuje rizik od bolesti srca
Metabolički sindrom često nema simptoma, a hrvatska istraživanja pokazuju da je osobito čest među sredovječnim i starijim ljudima.
Metabolički sindrom nema jedan karakterističan simptom i mnogi ljudi godinama ne znaju da ga imaju. Ne radi se o jednoj bolesti, nego o kombinaciji povećanog opsega struka, povišenog tlaka, šećera i masnoća u krvi koja znatno povećava rizik od šećerne bolesti te bolesti srca i krvnih žila.
Velika analiza podataka iz 168 zemalja, objavljena 2025. u The Lancet Diabetes & Endocrinology, pokazala je da je metabolički sindrom od 2000. do 2023. godine postao mnogo češći. Među ženama je njegova procijenjena učestalost porasla s 14,7 na 31 posto, a među muškarcima s devet na 25,7 posto.
Pet upozorenja
Prema međunarodno usklađenim kriterijima, metabolički sindrom ima osoba kod koje su prisutna najmanje tri od pet obilježja: povećan opseg struka, povišeni trigliceridi, sniženi HDL kolesterol, povišeni krvni tlak i povišena glukoza natašte.
Za europsko stanovništvo povećanim se najčešće smatra opseg struka od najmanje 94 centimetra kod muškaraca i 80 centimetara kod žena. Ostali pragovi su trigliceridi od najmanje 1,7 mmol/l, HDL niži od 1,0 mmol/l kod muškaraca odnosno 1,3 mmol/l kod žena, tlak od najmanje 130/85 mmHg te glukoza natašte od najmanje 5,6 mmol/l. U kriterije se ubraja i uzimanje lijekova za pojedini poremećaj.
Opseg struka pritom nije samo pitanje izgleda. Masno tkivo nakupljeno u trbušnoj šupljini povezano je s inzulinskom rezistencijom, kroničnom upalom, poremećajem masnoća i povišenim tlakom. I osoba koja nema pretilost prema indeksu tjelesne mase može imati nepovoljan raspored masnog tkiva i povećan metabolički rizik.
Simptoma često nema
Povišeni tlak, trigliceridi i sniženi HDL najčešće se ne osjećaju. Povišena glukoza također može dugo prolaziti bez simptoma pa se metabolički sindrom otkriva mjerenjem struka i tlaka te laboratorijskom analizom krvi.
Analiza 87 istraživanja s više od 950.000 sudionika, objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology, povezala je metabolički sindrom s dvostruko većim rizikom od kardiovaskularnih događaja i 50 posto većim rizikom od smrti od svih uzroka. Pregled prospektivnih istraživanja objavljen u časopisu Diabetes Care pokazao je i približno pet puta veći rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2.
Rizik ipak ne počinje tek kada osoba ispuni tri kriterija. Svaki povišeni nalaz važan je i zasebno, a opasnost raste s brojem i težinom poremećaja.
Što znamo o Hrvatskoj?
Hrvatska nema novije nacionalno reprezentativno istraživanje koje bi pokazalo koliko stanovnika danas ima metabolički sindrom. Dostupni podatci prikupljeni su u različitim razdobljima, na različitim uzorcima i prema različitim kriterijima pa ih nije opravdano pretvarati u jedinstvenu nacionalnu brojku.
U hrvatskom istraživanju obiteljske medicine, objavljenom 2013. godine u časopisu Medical Science Monitor, metabolički sindrom utvrđen je kod 38,7 posto ispitanika starijih od 40 godina prema kriterijima američkog programa NCEP, odnosno kod 45,9 posto prema kriterijima Međunarodne dijabetičke federacije. Istraživanje je obuhvatilo pacijente iz kontinentalnih i priobalnih, urbanih i ruralnih sredina.
Još viša učestalost zabilježena je u istraživanju 320 samostalnih osoba u dobi od 70 do 90 godina iz Zagreba, Virovitice, Splita i Omiša. Prema rezultatima objavljenima u časopisu Public Health Nutrition, metabolički sindrom imalo je 64,4 posto sudionika. Podatci su prikupljeni 2006. godine na malom i posebno odabranom uzorku pa se rezultat ne može preslikati na sve starije stanovnike Hrvatske.
Nema jedne tablete
Za metabolički sindrom ne postoji jedan lijek. Liječe se njegova pojedinačna obilježja: povišeni tlak, šećer, trigliceridi, kolesterol i prekomjerna tjelesna masa.
Sustavni pregled kontroliranih istraživanja objavljen u časopisu Obesity Reviews pokazao je da strukturirane promjene prehrane i tjelesne aktivnosti mogu smanjiti opseg struka, tlak, glukozu i trigliceride. Kod starijih ljudi smanjenje tjelesne mase treba provoditi oprezno, uz dovoljno bjelančevina i vježbe snage kako bi se što bolje sačuvala mišićna masa.
Za osnovnu procjenu potrebni su mjerenje opsega struka i krvnog tlaka te nalazi glukoze natašte, triglicerida i HDL kolesterola. Tih nekoliko podataka može otkriti rizičnu kombinaciju mnogo prije nego što se pojave ozbiljne posljedice.
