Europa podiže dob za mirovinu: U nekim će se državama raditi do 74. godine

Dob za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji do kraja 2060-ih porast će u prosjeku za dvije godine za muškarce i 2,6 godina za žene. Današnji 22-godišnjaci u nekim će državama morati raditi i nakon 70. rođendana.

Pokazuje to Euronewsova analiza podataka za 32 europske države, napravljena prema OECD-ovu izvještaju Pensions at a Glance 2025. Uspoređeni su ljudi koji su se umirovili 2024. godine i oni koji su te godine ušli na tržište rada. Izračun pretpostavlja da se mladi zapošljavaju s 22 godine, da će imati neprekinutu karijeru i da će se umiroviti krajem 2060-ih.

Prema toj projekciji, prosječna dob za umirovljenje muškaraca u Europskoj uniji trebala bi porasti sa sadašnjih 64,7 na 66,7 godina, dok bi se za žene povećala sa 64 na 66,6 godina. U Hrvatskoj muškarci sada stječu pravo na redovitu starosnu mirovinu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Žene se tijekom 2026. mogu umiroviti sa 64 godine, a uvjeti će se potpuno izjednačiti početkom 2030. godine.

Najviša redovita dob za umirovljenje muškaraca trenutačno je 67 godina u Danskoj, Norveškoj, Islandu i Nizozemskoj. U Grčkoj, Sloveniji i Luksemburgu iznosi 62 godine. Turska, koja nije članica Europske unije, veliki je izuzetak jer muškarci ondje sada mogu u mirovinu već s 52 godine.

Razlike će tijekom sljedećih desetljeća postati još veće. Euronews navodi da bi se muškarci i žene u Danskoj krajem 2060-ih mogli umirovljivati sa 74 godine, u Estoniji sa 71, a u Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i na Cipru sa 70 godina. Poljska bi zadržala najnižu dobnu granicu za žene u Europskoj uniji, 60 godina.

Prema ovoj projekciji, redovita dob za umirovljenje u Sloveniji ostala bi 62 godine za muškarce i žene, dok bi u Italiji porasla na 70 godina. Hrvatska je trenutačno između tih krajnosti, ali Euronews u objavljenom tekstu ne navodi zasebnu projekciju buduće hrvatske dobi za umirovljenje.

Najveći rast izvan Europske unije očekuje Tursku, za 13 godina kod muškaraca i 14 godina kod žena. Unutar Unije posebno se izdvajaju Danska, Italija, Estonija, Slovačka, Cipar, Rumunjska, Austrija, Švedska i Grčka. Euronews prenosi da države podizanjem dobi za umirovljenje pokušavaju održati financijsku stabilnost mirovinskih sustava bez smanjivanja mirovina. Preostale su mogućnosti povećanje doprinosa ili smanjivanje budućih mirovinskih prava.

Pritisak će rasti zbog ubrzanog starenja stanovništva, problema koji je u Hrvatskoj već vrlo izražen. Na svakih 100 stanovnika OECD-a u dobi od 20 do 64 godine dolazile su 2025. godine 33 osobe starije od 65 godina, a do 2050. bit će ih 52. Na početku stoljeća bilo ih je 22.