Hrvatska i Federacija BiH: Koliko se čeka na prvu mirovinu?

Od posljednje plaće do prve mirovine može proći nekoliko tjedana, ali i više mjeseci. Zakonski rok za donošenje rješenja u Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi najviše 60 dana, no hrvatski podaci pokazuju da ga probije više od svakog petog zahtjeva.

Prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, postupak priznavanja prava na tuzemnu mirovinu u Hrvatskoj prosječno je trajao 48,7 dana. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je u roku od 60 dana riješio 78 posto zahtjeva, dok je preostalih 22 posto riješeno nakon isteka zakonskog roka. Rezultat je ipak bolji nego godinu ranije, kada su u roku riješena samo 63 posto zahtjeva.

Možda je mirovina, a možda je predujam

Rješenje o priznavanju prava pritom ne mora sadržavati konačno obračunatu mirovinu. Pravobraniteljica navodi da su joj se tijekom 2025. najviše obraćali novi umirovljenici kojima je rješenje doneseno nakon isteka 60 dana, a potom im je određena tek akontacija ili predujam. Prema njihovim svjedočanstvima, taj iznos često nije bio dovoljan ni za osnovne mjesečne troškove.

U jednom slučaju, kaže pravobraniteljica, osiguranik je zahtjev za dio inozemne mirovine predao još 2022. godine. Nakon dugog čekanja u HZMO-u su mu rekli da je zahtjev „negdje zagubljen“ te da podnese novi. Ponovno ga je predao 2024., ali rješenje nije dobio ni nakon što je osobno pokušavao utvrditi gdje je zapela dokumentacija.

Kako je u komšiluku?

Isti zakonski rokovi vrijede i u Federaciji BiH. Glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić rekao je za Faktor da se o urednom zahtjevu mora odlučiti u 30 dana ako nije potreban poseban ispitni postupak, odnosno u 60 dana u složenijim predmetima.

Federalni zavod tvrdi da se svi predmeti u kojima su stečeni uvjeti za donošenje rješenja trenutačno rješavaju u propisanim rokovima. Broj neriješenih predmeta smanjen je s približno 28.000 sredinom 2023. na oko 14.300 krajem 2025. godine, iako Zavod svakoga mjeseca prima između 13.000 i 15.000 novih zahtjeva svih vrsta.

No što je s predmetima koji čekaju dopunu podataka, medicinsku dokumentaciju, potvrdu staža ili odgovor druge ustanove? To je posebno važno ljudima koji su staž stjecali u Hrvatskoj i BiH?

Razmjena podataka između dvaju nositelja osiguranja, potvrđivanje staža i plaća te dopunjavanje dokumentacije mogu znatno produljiti postupak. Kada nakon više mjeseci čekanja rješenje napokon bude doneseno, obje države isplaćuju zaostatke od dana priznavanja prava, ali čekanje bez redovitih prihoda ne nadoknađuju kamatama.