Kako provjeriti obračun mirovine i ispraviti pogreške: Rješenje i žalba

Rješenje HZMO-a ne treba provjeravati samo prema iznosu mirovine na prvoj stranici. Pogrešno evidentirana plaća, izostavljena godina staža, nepriznati dodani staž za dijete ili pogrešan polazni faktor mogu dovesti do prenisko obračunate mirovine.

Što treba provjeriti

Najprije provjerite osobne podatke, vrstu priznate mirovine, datum prestanka osiguranja i datum od kojeg pripada mirovina. Nakon toga usporedite ukupni mirovinski staž iz rješenja s vlastitom evidencijom, posebno ako ste radili kod više poslodavaca, u inozemstvu, kao obrtnik ili s nepunim radnim vremenom. Na ovoj poveznici provjerite što je mirovinski staž i što u njega ulazi.

Jednak broj godina staža ne znači i jednaku mirovinu. Na iznos mogu utjecati plaće odnosno osnovice osiguranja, osobni i vrijednosni bodovi, aktualna vrijednost mirovine, polazni i mirovinski faktor te zakonski dodatak na mirovinu. Dodatak od 27 posto ne primjenjuje se jednako na sve korisnike i sve vrste mirovina, pa treba provjeriti je li u konkretnom slučaju pravilno određen. Ovdje naučite kako se izračunava mirovina.

Podaci o stažu, plaćama, naknadama plaće i osnovicama vode se u matičnoj evidenciji HZMO-a. Elektronička radna knjižica pokazuje razdoblja osiguranja, ali za potpunu provjeru treba zatražiti i potvrdu o stažu i plaći.

Ako su podaci nepotpuni ili netočni, osiguranik može zatražiti njihov ispravak ili pribavljanje i priložiti radnu knjižicu, ugovor o radu, rješenje o zaposlenju, obračune plaće ili potvrdu poslodavca. Dodani staž za dijete pritom služi za povećanje svote mirovine, a ne za ispunjavanje uvjeta potrebnog staža.

Ispravak ili žalba

Ako je riječ samo o očitoj pogrešci u imenu, broju, pisanju ili računanju, od HZMO-a se može tražiti ispravak rješenja. Ispravak podataka u matičnoj evidenciji zaseban je postupak. Ako se osporavaju priznati staž, plaće, datum ostvarivanja prava, vrsta mirovine, polazni faktor ili drugi podatak koji utječe na pravo i iznos, potrebno je podnijeti žalbu.

Žalba se u pravilu podnosi u roku od 15 dana od dostave rješenja, osim ako je u uputi o pravnom lijeku naveden dulji rok. Predaje se putem tijela koje je donijelo prvostupanjsko rješenje, dok o njoj odlučuje središnja ustrojstvena jedinica HZMO-a. Zahtjev za ispravak podataka u matičnoj evidenciji nije zamjena za žalbu i ne treba zbog njega propustiti rok naveden u rješenju.

U žalbi treba navesti podatke podnositelja, rješenje koje se pobija, tijelo koje ga je donijelo i razloge nezadovoljstva. Korisno je navesti klasu i urudžbeni broj, ali je najvažnije jasno odrediti koje se rješenje i koji njegov dio osporavaju.

Nije dovoljno napisati da je mirovina preniska, nego treba navesti koje razdoblje staža ili plaće nedostaju, koji je faktor pogrešno primijenjen i što se traži. Uz žalbu treba priložiti dostupne dokaze, a za nove činjenice i dokaze objasniti zašto nisu izneseni ranije.

Što slijedi nakon žalbe

Žalba ne zaustavlja isplatu mirovine jer prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ne odgađa izvršenje rješenja. HZMO može prvostupanjsko rješenje zamijeniti novim, dok drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti, rješenje izmijeniti ili ga poništiti.

Zakonski rok za donošenje i dostavu odluke o urednoj žalbi iznosi najviše 60 dana, ako nije propisan kraći rok, ali postupak u praksi može trajati dulje. Podnesci, rješenja i isprave u mirovinskom postupku oslobođeni su upravnih pristojbi.

Ako je žalba odbijena, protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dostave.

Ako se nove činjenice ili dokazi pronađu tek nakon pravomoćnosti, moguće je zatražiti obnovu postupka, ali veći iznos tada se u pravilu priznaje od prvog dana mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu, a ne od prvotnog datuma umirovljenja. Podatke je zato sigurnije provjeriti prije umirovljenja kroz pretkompletiranje, koje se može pokrenuti najranije 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva.