Mirovinski račun već od šeste godine: Njemačka uplaćuje deset eura mjesečno

Njemačka vlada usvojila je prijedlog mirovinskog računa od šeste godine. Država bi uplaćivala deset eura mjesečno, a novac bi se čuvao do 65. godine.

Objavljeno

prije 11 sati

14. 08. 2026.

Autor

Šime Božac

Većina ljudi zamišlja odnos s unucima kao nježnu i brižnu vezu koja traje cijeli život. No, što kada stvari krenu po zlu? Jedna baka podijelila je svoju priču o unuci koja je već godinama izbjegava i odbacuje. Savjeti koje je dobila možda će vam pomoći razumjeti kako se nositi s takvim situacijama i pronaći ravnotežu između povlačenja i nastojanja da odnos ostane pozitivan.

ilustracija: S. Bura/mj

Njemačka vlada usvojila je prijedlog zakona o takozvanoj mirovini od djetinjstva. Država bi od šeste godine svakom obuhvaćenom djetetu uplaćivala deset eura mjesečno u kapitaliziranu mirovinsku štednju, no prijedlog još mora proći parlament.

Program nazvan Frühstartrente trebao bi početi s djecom rođenom 2020. godine. Iako bi zakon stupio na snagu 1. siječnja 2027., za taj bi se naraštaj uplate obračunale retroaktivno od početka 2026. godine, objavilo je njemačko Ministarstvo financija.

Program će se uvoditi postupno. Od 2027. svake će se godine uključivati novi naraštaj šestogodišnjaka, dok djeca rođena prije 2020. prema sadašnjem prijedlogu neće dobiti državne uplate.

Roditelji će moći otvoriti certificirani mirovinski račun kod privatnog pružatelja usluge i sami odabrati način ulaganja. Ako to ne učine, državni će novac biti uložen u zajednički fond kojim će upravljati njemačka središnja banka. Poseban zahtjev za državnih deset eura neće biti potreban.

Država će do punoljetnosti za svako dijete uplatiti ukupno 1.440 eura. Roditelji, bake, djedovi i drugi članovi obitelji moći će dodavati vlastiti novac, najviše 6.840 eura godišnje.

Prinosi neće biti oporezovani sve dok ne počne isplata, a državnim dijelom štednje u pravilu se neće moći raspolagati prije 65. godine. Nakon punoljetnosti mlada osoba moći će nastaviti uplaćivati novac ili štednju prenijeti u drugi certificirani mirovinski proizvod.

Prema izračunu Ministarstva financija, državne bi uplate do 18. godine mogle narasti na oko 2.200 eura. Ako novac nakon toga ostane uložen bez novih uplata, njegova bi vrijednost do 65. godine mogla dosegnuti približno 53.000 eura.

Taj izračun ipak počiva na pretpostavljenom prosječnom nominalnom prinosu od sedam posto godišnje. Ne uključuje inflaciju ni porez pri isplati, a država ne jamči da će takav prinos biti ostvaren. Stvarna vrijednost može biti viša ili niža.

Ministar financija Lars Klingbeil tvrdi da bi program trebao smanjiti razlike među djecom jer privatna mirovinska štednja sada uvelike ovisi o mogućnostima roditelja.