Mirovina
Francuska razmatra zamrzavanje najviših mirovina
Francuska razmatra usklađivanje viših mirovina u 2027. godini po nižoj stopi ili potpunu obustavu korekcije prema inflaciji. To bi proračunu moglo donijeti do 1,5 milijardi eura uštede.
Francuska vlada razmatra usklađivanje viših mirovina u 2027. godini po nižoj stopi kako bi smanjila javni deficit. Konačna odluka još nije donesena, a među mogućnostima su djelomična indeksacija i potpuno zamrzavanje najviših mirovina.
Prijedlog je iznio ministar gospodarstva i financija Roland Lescure, ocijenivši da bi imućniji umirovljenici mogli više pridonijeti sređivanju javnih financija. To bi se moglo provesti tako da njihove mirovine rastu sporije od inflacije, izvijestio je Reuters.
Ušteda ovisi o postavljenom pragu
Prema jednom od razmatranih modela, određene bi se mirovine usklađivale samo za polovinu stope inflacije. Ako bi se takvo pravilo primijenilo na mirovine od oko 3.000 eura mjesečno, francuski bi proračun mogao uštedjeti približno 700 milijuna eura.
Spusti li se prag na mirovine veće od 2.000 eura, procijenjena ušteda mogla bi dosegnuti 1,5 milijardi eura. Inflacija je u Francuskoj u srpnju iznosila 2,1 posto, pa bi usklađivanje za polovinu inflacije značilo rast zahvaćenih mirovina od približno jedan posto.
Rasprava se vodi nakon vladine odluke da zaustavi mirovinsku reformu kojom se minimalna dob za odlazak u mirovinu trebala postupno povećati sa 62 na 64 godine. Trošak te odluke dodatno je pojačao pritisak na javne financije uoči pripreme proračuna za 2027. godinu.
Umirovljenici čine četvrtinu stanovništva
Ograničavanje rasta mirovina politički je osjetljivo jer Francusku 2027. godine očekuju predsjednički izbori. Umirovljenici čine gotovo četvrtinu stanovništva i pripadaju skupinama koje najredovitije izlaze na izbore.
Vlada zato pokušava pronaći model kojim bi ostvarila uštede, a pritom zaštitila korisnike nižih mirovina. Svako usklađivanje ispod stope inflacije za obuhvaćene bi umirovljenike značilo pad kupovne moći.
Francuska je 2025. zabilježila javni deficit od 5,1 posto bruto domaćeg proizvoda, drugi najveći u europodručju nakon Belgije. Mirovine su zbog velikog udjela u državnim izdacima postale jedno od područja na kojima vlada traži uštede prije donošenja proračuna za 2027. godinu.
