Tko će odlučivati umjesto vas ako vi više ne budete mogli? Postoji pravni način

Anticipirana naredba je javnobilježnička isprava kojom osoba unaprijed određuje određene odluke za slučaj da ih jednoga dana više ne bude mogla samostalno donositi.

Najčešće se koristi za izbor budućeg skrbnika, ali može obuhvatiti i neka vrlo ozbiljna zdravstvena pitanja. Smisao joj je jednostavan: da se volja osobe utvrdi dok je još poslovno sposobna, umjesto da se o tim pitanjima prvi put odlučuje tek kada ona više ne može izraziti što želi.

Može biti korisna nakon dijagnoze bolesti koja postupno utječe na sposobnost rasuđivanja, primjerice demencije, ali joj je primjena puno šira. O njoj može razmišljati i osoba s teškom ili progresivnom bolešću, kao i zdrava osoba koja želi unaprijed odrediti kome vjeruje ako zbog bolesti, nesreće ili nekog drugog razloga jednoga dana bude lišena poslovne sposobnosti.

Sastavlja se kod javnog bilježnika

Anticipirana naredba mora biti sastavljena u propisanom obliku kod javnog bilježnika. Njome osoba može odrediti koga želi za svoga skrbnika, a moguće je odrediti i zamjenskog skrbnika.

Uz to, može unaprijed odrediti i osobu koja će je zastupati kao posebni skrbnik u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti. Ako određena osoba ispunjava zakonske uvjete, nadležno tijelo dužno je poštovati tako izraženu volju.

U čemu je praktična vrijednost takve odluke?

Umjesto da se nakon bolesti ili gubitka sposobnosti rasuđivanja tek traži osoba koja će preuzeti skrbništvo, čovjek unaprijed može odabrati dijete, supružnika, drugog člana obitelji ili neku drugu osobu kojoj vjeruje. Time se ne uređuje sva buduća imovina i životna pitanja, ali se unaprijed određuje tko će u zakonom predviđenim okolnostima imati važnu ulogu u zaštiti interesa te osobe.

Može obuhvatiti i zdravstvene odluke

Obiteljski zakon dopušta da osoba, dok je poslovno sposobna, anticipiranom naredbom odluči i o sterilizaciji, doniranju tkiva i organa te mjerama za održavanje na životu. Riječ je o odlukama koje mogu imati vrlo ozbiljne posljedice pa ih zakon dopušta donijeti unaprijed, dok osoba još može razumjeti njihovo značenje.

U stručnom tekstu objavljenom u Liječničkim novinama kao primjer je navedena osoba koja je unaprijed javnobilježničkom ispravom izjavila da ne želi priključenje na respirator. Autori navode da, nakon što osoba bude lišena poslovne sposobnosti, sud o takvoj odluci više ne odlučuje umjesto nje, a valjano donesenu anticipiranu naredbu moraju poštovati i liječnici.

Nije hrvatska verzija opće “životne oporuke”

Ipak, važno je znati granice ovog instituta. Hrvatski Obiteljski zakon zdravstvene odluke anticipiranom naredbom uređuje u kontekstu štićenika, odnosno osobe koja je poslije lišena poslovne sposobnosti.

Stručna literatura upozorava da zakon nije jednako jasan kada osoba zbog bolesti više nije sposobna rasuđivati, ali formalno nije lišena poslovne sposobnosti. Zato anticipiranu naredbu ne treba predstavljati kao dokument kojim svatko može unaprijed propisati postupanje liječnika u baš svakoj budućoj zdravstvenoj situaciji.

Od anticipirane naredbe treba razlikovati i obvezujuću izjavu prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Njome punoljetna osoba može odrediti osobu od povjerenja koja će, u okolnostima koje uređuje taj zakon, umjesto nje dati ili uskratiti pristanak na određene medicinske postupke. Riječ je o drugom pravnom institutu, iako oba polaze od iste ideje: volju je najbolje urediti dok je osoba još sposobna jasno je izraziti.

Opoziv je moguć

Anticipirana naredba može se i opozvati. Zbog toga je nema potrebe doživljavati kao neopozivu odluku donesenu jednom zauvijek. Njezina je vrijednost prije svega u tome što osobi omogućuje da dok još može odlučivati sama odredi kome vjeruje i, u zakonom dopuštenim pitanjima, što želi da se dogodi ako tu sposobnost jednoga dana izgubi. I može se promijeniti u svakom trenutku.