Manja penalizacija za prijevremenu mirovinu: Cipar priprema veliku petoljetku

Cipar priprema veliku mirovinsku reformu koja bi trebala povećati mirovine i ublažiti penalizaciju za one koji se umirove sa 63 godine. Vladin prijedlog predstavljen je socijalnim partnerima, a cilj je zakon poslati parlamentu krajem rujna i novi sustav početi primjenjivati 1. siječnja 2027. godine.

Jedno od najosjetljivijih pitanja je sadašnja trajna penalizacija od 12 posto za osobe koje se odluče umiroviti sa 63, umjesto sa 65 godina. Naime, na Cipru se mirovina trajno umanjuje za 0,5 posto za svaki mjesec odlaska prije 65. godine, pa osoba koja ode u mirovinu čim ispuni uvjete sa 63 godine gubi 12 posto.

Podsjetimo, u Hrvatskoj je penalzacija znatno blaža, tek 0,2 posto po mjesecu, a traje samo do 70. rođendana umirovljenika. Osoba koja se umirovi dvije godine ranije privremeno je penalizirana sa samo 4,8 posto.

Ciparski ministar rada i socijalnog osiguranja Marinos Moushouttas kaže da Vada ide prema horizontalnom smanjenju te penalizacije, a kao moguće nove stope naveo je sedam ili osam posto. Konačan postotak tek treba dogovoriti u pregovorima sa sindikatima i poslodavcima.

Sadašnjih 12 posto trebalo bi se smanjiti

Prema jednoj od najavljenih varijanti nove formule, sadašnji aktuarski učinak penalizacije trebao bi postupno nestajati do 2032. godine. Konačan model, međutim, još nije dogovoren, a ministar je ranije naglasio da vlada ne namjerava jednostavno ukinuti penalizaciju za odlazak sa 63 godine jer bi to praktično značilo spuštanje redovne dobi za umirovljenje.

Reforma predviđa i drukčiji tretman onih koji rade nakon redovne dobi za umirovljenje od 65 godina. Oni bi nastavili uplaćivati doprinose za mirovinko osiguranje, ali bi im se dodatne uplate odrazile na veću buduću mirovinu.

Najavljene i velike razlike u povećanjima

Vlada tvrdi da bi reformom svih približno 123.000 umirovljenika trebalo dobiti postupno povećanje mirovine u roku od pet godina. Ono neće biti jednako za sve: prema dosadašnjim najavama, trebalo bi iznositi između pet i 55 posto, ovisno o godinama rada, visini i kontinuitetu uplata doprinosa te drugim elementima obračuna.

Posebno se pregovara o najnižim mirovinama. Sindikati traže da novi sustav osigura da nijedan umirovljenik ne ostane ispod granice siromaštva, dok Vlada upozorava da takav zahvat nije moguć bez dodatnog izvora financiranja.

Vlada ne želi povećavati dob ni doprinose

Ciparska vlada zasad ne planira financirati reformu povećanjem zakonske dobi za odlazak u mirovinu niti povećanjem stopa doprinosa. Ministarstvo je zato poručilo da će prijedloge socijalnih partnera prihvaćati samo ako ne stvaraju dodatni trošak bez istodobnog prijedloga kako ga financirati.

Otvoreno je i pitanje drugog mirovinskog stupa, odnosno fondova osiguranja zaposlenih. Sindikati traže da uplate u takve fondove postanu obvezne, dok se poslodavci tome protive i žele zadržati dobrovoljni model. O tome će se pregovori nastaviti odvojeno.