Digitalizacija im oduzima samostalnost: Stariji novac moraju prepustiti rodbini

Preseljenje banaka, računa i javnih usluga na internet starijim ljudima ne olakšava nužno život, nego im može oduzeti samostalnost. Ako više ne mogu obaviti svakodnevni posao bez aplikacije, lozinke ili digitalnog identiteta, pristup vlastitom novcu i osobnim podatcima moraju povjeriti djeci, susjedima ili drugim pomagačima.

Australski indeks digitalne uključenosti pokazuje da je digitalno isključeno više od 65 posto stanovnika starijih od 75 godina. ABC opisuje slučaj 85-godišnje bivše medicinske sestre Marjorie Jones, koja nikada nije koristila računalo. Kada je njezina banka ukinula čekove, sestri je morala prepustiti obavljanje bankarskih i državnih poslova.

Marjorie je potpuno sposobna upravljati svojim životom i donositi vlastite odluke, ali digitalni sustav ne govori jezikom koji razumije. Kao poslovno sposobna osoba ostala je bez financijske privatnosti.

Stariji su potrošači drugog reda

Isti se proces odvija u Hrvatskoj. Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorila je da su računi, popusti i obavijesti sve češće dostupni samo putem interneta i aplikacija. „To je svojevrsna diskriminacija na temelju dobi“, rekla je, podsjećajući da mnogi hrvatski umirovljenici imaju teškoća s pametnim telefonima bez obzira na formalno obrazovanje.

Zatvaranje poslovnica taj problem dodatno zaoštrava jer nestaju mjesta na kojima se usluge mogu obaviti uz pomoć zaposlenika. Bankomat može isplatiti gotovinu, ali ne može objasniti račun, promijeniti trajni nalog niti pomoći osobi koja je zaboravila lozinku.

Još gore, i bankomati postaju prošlost pa mnoge starije osobe gotovinu moraju potražiti u udaljenim mjestima i gradovima. “Kada netko mora sjesti u autobus, voziti se 20 ili 30 kilometara i platiti pet eura u jednom te pet eura u drugom smjeru kako bi podignuo 20 eura, ta računica nema nikakvu logiku”, kaže Knežević.

Digitalno može biti prvo, ali ne i jedino

Čovjek koji je desetljećima sam vodio kućanstvo i raspolagao svojim novcem preko noći postao je ovisan o tuđem telefonu i dobroj volji. Djeci ili susjedima mora pokazati stanje računa, predati lozinku i vjerovati da su dobronamjerni. Zna i može upravljati vlastitim novcem, ali ga ne može bez tuđe pomoći uzeti.

Australci, baš kao i Hrvati, izlaz traže u praktičnim radionicama na kojima stariji uče koristiti internetske usluge, prepoznavati prijevare i razumjeti umjetnu inteligenciju. Takva je pomoć posebno važna osobama koje nemaju djecu ili drugu pouzdanu osobu kojoj bi mogle povjeriti svoje podatke. No potpuno je jasno da nije dovoljna, a često je i nedostupna onima kojima je najpotrebnija.