Tko ima pravo na 720 eura inkluzivnog dodatka i kako podnijeti zahtjev

Inkluzivni dodatak mjesečna je novčana naknada za osobe s invaliditetom, a ovisno o potrebnoj razini potpore iznosi od 138 do 720 eura. Iznos ne određuju visina plaće ili mirovine ni sama dijagnoza, nego vrsta i težina invaliditeta te utjecaj oštećenja na funkcionalne sposobnosti.

Pravo je uvedeno 1. siječnja 2024. i objedinilo je četiri dotadašnje naknade: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu zbog oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta te novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Za nove korisnike postupak vodi Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR), prema mjestu prebivališta.

Koliko iznosi inkluzivni dodatak?

Osnovica za izračun iznosi 120 eura. Na nju se primjenjuje postotak koji odgovara jednoj od pet razina potpore.

Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom prema propisima o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Zakon ne propisuje dohodovni cenzus pa sama visina plaće, mirovine ili drugih prihoda nije razlog za odbijanje zahtjeva. Za četvrtu i petu razinu, ipak, vrijede dodatna imovinska ograničenja.

Tko može ostvariti pravo?

Za prve tri, novčano više razine, pravo se može priznati odrasloj osobi kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, uz status osobe s invaliditetom u odgovarajućem registru. Djetetu se prve tri razine mogu priznati ako mu je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj, bez obzira na upisani status osobe s invaliditetom.

Četvrta i peta razina mogu se priznati odrasloj osobi ili djetetu kojem je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, bez obzira na status osobe s invaliditetom. Jednaki stupanj invaliditeta ne znači nužno i jednak iznos: na razinu utječu vrsta oštećenja, dob, postojanje dodatnih teškoća, potreba za specifičnom njegom te, kod tjelesnih oštećenja, rezultat na Barthelovu indeksu.

Pravo mogu ostvariti hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, ali i određene skupine stranaca i osoba bez državljanstva s uređenim boravkom. Zakon obuhvaća i azilante, osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom te neke druge zakonom određene skupine koje zakonito borave u Hrvatskoj.

Tko određuje razinu potpore?

Podnositelj u zahtjevu ne bira razinu niti mu je konačno određuje obiteljski liječnik. HZSR razinu potpore utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te zakonske Liste vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Zato dijagnoza sama po sebi nije dovoljna za siguran odgovor o iznosu. Primjerice, zakon različito razvrstava tjelesna, osjetilna, intelektualna i psihička oštećenja, poremećaj iz autističnog spektra, kronične bolesti te poremećaje glasa, jezika i govora. Važno je kako je oštećenje utvrđeno u postupku vještačenja i u kojoj mjeri osoba zbog njega treba potporu.

Kada se pravo ne može ostvariti?

Inkluzivni dodatak ne priznaje se osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, osobi koja osobnu invalidninu prima prema posebnim propisima ni osobi koja prema posebnim propisima prima doplatak za pomoć i njegu. Iznimka su korisnici koji su doplatak za pomoć i njegu ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vrijedili do 31. prosinca 1998.; njima se inkluzivni dodatak umanjuje za iznos tog doplatka.

Za četvrtu i petu razinu postoje i imovinske zapreke. Pravo se ne priznaje osobi koja uz nekretninu u kojoj stanuje ima drugi stan ili kuću koju može prodati ili iznajmiti, kao ni osobi koja ima poslovni prostor koji ne koristi za registriranu djelatnost. Smještaj u socijalnoj, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi te organizirano stanovanje također isključuju pravo.

Kako se podnosi zahtjev?

Novi korisnik zahtjev podnosi područnom uredu HZSR-a prema prebivalištu. Obrazac je dostupan na mrežnim stranicama Zavoda, a uz njega treba priložiti presliku medicinske dokumentacije koja potvrđuje zdravstvena stanja i funkcionalna oštećenja; HZSR tijekom postupka može zatražiti dopunu ili podatke pribaviti po službenoj dužnosti.

Osobe koje su 31. prosinca 2023. već primale jednu od četiriju naknada objedinjenih u inkluzivni dodatak nisu trebale podnositi novi zahtjev. Za njih je HZSR postupak preispitivanja trebao pokrenuti po službenoj dužnosti. Isto je vrijedilo za zahtjeve za stara prava predane do kraja 2023. godine.

Od kojeg dana pripada pravo i koliko traje postupak?

Pravo se priznaje od dana podnošenja urednog zahtjeva, odnosno od dana kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Za prvi nepotpuni mjesec isplaćuje se razmjeran iznos, računajući od dana priznavanja prava. To znači da datum urednog zahtjeva može izravno utjecati na iznos zaostatka.

Zakon postupak proglašava žurnim: rješenje se mora donijeti u roku od 15 dana ako nije potreban ispitni postupak, odnosno u roku od 30 dana ako ga treba provesti. Budući da utvrđivanje prava često uključuje vještačenje, zakonski rok ne treba poistovjetiti s jamstvom da će svaki stvarni predmet biti završen za mjesec dana.

Što ako se ne slažete s rješenjem?

Protiv prvostupanjskog rješenja HZSR-a dopuštena je žalba, o kojoj odlučuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ako se osporava nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja, Ministarstvo prije odluke može zatražiti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje. Protiv odluke Ministarstva više nema žalbe, ali može se pokrenuti upravni spor.

Korisnik mora HZSR-u u roku od osam dana prijaviti promjenu koja utječe na daljnje korištenje prava ili visinu iznosa. Pravo miruje za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne, boravka u zdravstvenoj ustanovi ili neprekidnog boravka u inozemstvu duljeg od šest mjeseci.

Što ako podnositelj umre prije rješenja?

Nasljednici osobe koja je zahtjev podnijela za života, ali je umrla prije konačne odluke, mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka. HZSR-u trebaju dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili dokaz da je ostavinski postupak pokrenut. Utvrdi li se da je preminula osoba imala pravo, pripadajući iznos računa se od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti i ulazi u ostavinu.