Portugalski mirovinski fond puca od viška, stručnjaci nisu zadovoljni

Portugalski mirovinski sustav trenutačno ima dovoljno novca za isplatu mirovina, ostvaruje milijardske viškove i raspolaže rezervom koja može pokriti više od dvije godine isplata. Ipak, nova analiza vladine radne skupine upozorava da takva slika skriva rastući teret starenja stanovništva i obveze prema umirovljenim državnim službenicima.

Novca ima za 28,6 mjeseci mirovina

Opći sustav socijalnog osiguranja završio je 2025. godinu s viškom od oko 6,7 milijardi eura, od čega je doprinosni dio sustava ostvario 5,47 milijardi eura. Njegov Fond za financijsku stabilizaciju FEFSS u lipnju 2026. raspolagao je s 49,3 milijarde eura.

U FEFSS-u se akumuliraju i ulažu viškovi te drugi namjenski prihodi kako bi se u godinama kada doprinosi više ne budu dovoljni ublažio manjak pri isplati mirovina. Prema izračunima, u njemu je dovoljno novca za 28,6 mjeseci isplate mirovina. Snažan rast zaposlenosti i plaća te dolazak stranih radnika povećali su broj osiguranika i priljev doprinosa.

Višak koji postaje manjak

No radna skupina koju je imenovala portugalska vlada tvrdi da je taj višak samo računovodstvena iluzija. Kada se općem sustavu pribroji Caixa Geral de Aposentações, poseban mirovinski sustav državnih službenika, višak postaje manjak od oko 1,9 milijardi eura.

Problem je nastao nakon što je sustav državnih službenika 2006. godine zatvoren za nove članove. Novi zaposlenici javnog sektora otad doprinose uplaćuju u opći sustav, dok je stari zadržao obvezu isplate ranije stečenih mirovina. Broj njegovih osiguranika zato stalno pada, a 2024. godine na jednog umirovljenika dolazila su samo 0,73 aktivna osiguranika. Većinu manjka pokriva državni proračun.

Takav način računanja izazvao je žestok spor. Portugalski sindikati i lijeve stranke tvrde da zatvoreni sustav državnih službenika ne treba koristiti kao dokaz da je opći mirovinski sustav u minusu. Smatraju da je njegov deficit posljedica odluke države da mu zatvori vrata novim osiguranicima, a spajanje dvaju režima vide kao pripremu terena za slabljenje javnih mirovina i jačanje privatnih fondova.

Troškovi rastu, buduće mirovine slabe

Ipak, dugoročne projekcije ostavljaju malo prostora za opuštanje. Europska komisija očekuje da će portugalski javni rashodi za mirovine porasti s 12,8 posto BDP-a u 2025. na 15,1 posto u 2045. godini. Portugal bi tada imao treći najveći udio mirovinskih rashoda u Europskoj uniji, a vrhunac opterećenja očekuje se oko 2046. godine.

Radna skupina upozorava i da će buduće mirovine biti osjetno slabije u odnosu na plaće. Prva mirovina sada u prosjeku iznosi oko 68 posto posljednje plaće, ali bi između 2045. i 2065. godine taj udio mogao pasti za 10 do 12 postotnih bodova. Sustav bi tako formalno nastavio isplaćivati mirovine, ali bi budući umirovljenici za isti životni standard morali više štedjeti sami.

Vlada ne želi strukturnu reformu

Stručnjaci predlažu virtualne individualne račune na kojima bi se evidentirali svi doprinosi tijekom radnog vijeka, fleksibilnu djelomičnu mirovinu, drukčije odbitke za prijevremeno umirovljenje i automatsko uključivanje radnika u dobrovoljne profesionalne mirovinske fondove.

Portugalska vlada zasad ne želi strukturnu reformu. Mirovine nisu pred slomom, ali budućnost je jasna: rashodi će rasti još dvadesetak godina, a buduće mirovine zaostajati za plaćama.