Radi dobro i šuti? Tako nećete napredovati u karijeri

”Da me barem mama učila da na poslu budem glasnia i nametljiva, zauzimam za sebe i uvijek istaknem ono što sam napravila. Umjesto toga, učila me da budem vrijedna i skromna, pa će moj rad sam po sebi biti prepoznat. Gotovo sam ljuta na nju”, znala mi je reći kolegica Maja (45) dok smo na pauzi ispijale kavu.

I doista, mnogi su zaposlenici na početku karijere prije nekoliko desetljeća slušali savjete poput: budi marljiv, budi skroman, budi zahvalan što imaš posao i samo dobro radi pa će to netko već primijetiti. Takav se pristup nekoć smatrao receptom za uspješnu karijeru, no svijet rada u međuvremenu se jako promijenio.

Ono što je bilo znak dobrog odgoja, pouzdanosti i profesionalnosti danas lako može značiti da ćete ostati nevidljivi, potplaćeni i zaglavljeni na mjestu. Ne zato što su radna etika i pouzdanost izgubile na vrijednosti, nego zato što same po sebi više nisu dovoljne za napredovanje.

Melody Wilding, autorica knjige Managing Up i poslovna trenerica koja radi s liderima u tvrtkama poput Googlea, Amazona i NATO-a, upozorava da mnogi dobronamjerni savjeti koje smo usvojili tijekom odrastanja potječu iz stabilnijeg svijeta rada u kojem se lojalnost češće nagrađivala. ”Taj svijet više ne postoji”, poručuje te za CNBC izdvaja pet zastarjelih uvjerenja koja danas mogu sabotirati karijeru.

Ne uzdiži se iznad drugih? Krivo!

Skromnost je važna i nitko ne želi raditi s kolegom koji za prisvaja i svoje i tuđe zasluge, no danas je prešućivanje vlastitih uspjeha problem. Ako netko stalno govori ”to je bio timski rad”, čak i kad je imao ključnu ulogu, ili izbjegava spomenuti vlastite rezultate kako ne bi djelovao umišljeno, lako može pasti u drugi plan.

Lideri, naime, ne mogu čitati misli i češće će priliku dati osobi čiji su rezultati vidljivi i koja jasno pokazuje interes za nove projekte. Zato na razgovoru sa šefom vrijedi pitati što se planiara u sljedećem razdoblju i ponuditi se za konkretan zadatak, poput vođenja sastanka ili izrade projekta. Tako istodobno rješavate problem nadređenom, a sebi osiguravate veću vidljivost.

Budi zahvalan što uopće imaš posao? Pogrešno!

Rečenice poput ”Budi zahvalan što uopće imaš posao” ili ”Imaš sreće što radiš tamo” mogu zvučati razumno u nesigurnim vremenima, ali lako dovode do toga da minimum počnete doživljavati kao velikodušnost.

Zbog takvog razmišljanja možete pristati na nižu plaću ili poziciju dok manje iskusan kolega zarađuje više, ili ostati na poslu koji ne volite samo zato što se bojite otići. Zahvalnost i zauzimanje za sebe pritom nisu suprotstavljeni: možete biti zahvalni na prilici i istodobno tražiti plaću koja odgovara vrijednosti koju donosite.

Umjesto da posao opisujete samo kroz zadatke koje ste obavili, naglasite rezultate. Nije isto reći da ste koordinirali dva odjela i objasniti da je suradnja s prodajom i inženjeringom kroz novi proces tvrtki donijela prihod od 100.000 eura.

Samo održavaj mir? Ni u ludilu!

Želja da se izbjegavaju sukobi može biti dobronamjerna, ali na radnom mjestu lako prerasta u ugađanje drugima. Ako stalno prešućujete svoje mišljenje i stav, pristajete na tuđe prijedloge i preuzimate dodatne obveze samo kako bi se svi osjećali ugodno, loše ideje i loše ponašanje mogu se s vremenom još više ukorijeniti.

Pretjerana susretljivost može se čak protumačiti kao nedostatak odlučnosti, što vam može otežati napredovanje. Upravo u teškim razgovorima gradi se vjerodostojnost, a ljudi poštuju one koji znaju osporiti neku ideju bez pretvaranja neslaganja u osobni sukob. Zato je važno naučiti diplomatski izraziti mišljenje i postaviti granice.

Ako, primjerice, preuzimate projekt koji bi trebao odraditi kolega, možete jasno dati do znanja da ga ne možete voditi od početka do kraja, ali možete pripremiti dokumentaciju kako bi ga njegov tim preuzeo.

Radi dobro i sve ostalo će doći na svoje mjesto? Neće!

Nekada su znanje i predanost poslu doista mogli biti dovoljni za napredovanje, ali danas stručnost sama po sebi nije dovoljna da se izdvojite među kolegama. Najuspješniji radnici znaju da uz znanje moraju razumjeti i odnose na radnom mjestu te se pitaju tko zna za njihov rad i koliko im vjeruje.

To znači da nije dovoljno samo kvalitetno odraditi zadatak. Važno je graditi mrežu kolega i ključnih ljudi koji imaju interes u vašem profesionalnom uspjehu. Umjesto da vlastitu ideju jednostavno sami pokušate progurati, u projekt uključite važne donositelje odluka, zatražite njihovo mišljenje, dopustite im da komentiraju plan ili ih zamolite da vas povežu s drugima.

Snalazi se sam? Taman posla!

Samostalnost i snalažljivost svakako su prednosti, ali problem nastaje kad uvjerenje da se morate sami snaći preraste u potrebu da svaki problem riješite bez ičije pomoći. Takav pristup može dovesti do preopterećenja, ali i do toga da postanete nezamjenjivi na sadašnjoj poziciji. Ako ste jedina osoba koja zna obaviti određeni posao, nadređenima može biti teško premjestiti vas na višu poziciju jer nemaju koga staviti na vaše mjesto.

Tražiti pomoć ne znači odustati od odgovornosti. Kad naiđete na problem koji ne možete riješiti sami, pokažite što ste već pokušali, jasno objasnite gdje ste zapeli i, ako je moguće, ponudite nekoliko opcija za rješenje. Time pokazujete samostalnost, ali i sposobnost suradnje.

Jednako je važno ne preuzimati automatski tuđe probleme. Kada vam kolega dođe s problemom, umjesto da ga odmah riješite umjesto njega, pitajte što je već pokušao ili koje mogućnosti razmatra. Tako mu ne uskraćujete priliku da sam pronađe rješenje, nego mu pomažete razvijati vlastite sposobnosti i samopouzdanje.