Norvežanima mirovine rastu 62 eura mjesečno, najniža ide do 2.321 euro

Norveška počinje isplaćivati povećane najniže mirovine, zajedno sa zaostacima koji se računaju od 1. svibnja. Većina korisnika zaostatak bi trebala dobiti do kraja mjeseca, a novi će se iznosi od listopada isplaćivati redovito.

Puno povećanje iznosi oko 740 eura godišnje, odnosno približno 62 eura mjesečno. Dolazi povrh ovogodišnjeg redovitog usklađivanja norveških mirovina od 4,69 posto, koje se također primjenjuje od 1. svibnja.

Puno povećanje za najstarije generacije

Puni iznos povećanja uglavnom pripada korisnicima rođenima 1953. ili ranije. Generacije od 1954. do 1962. dobivaju razmjerni dio jer se kod njih postupno preklapaju stari i novi model obračuna mirovine.

Za korisnike rođene prije 1954. godine s punih 40 godina osiguranja najniže mirovine sada se, ovisno o bračnom statusu i prihodima supružnika, kreću od oko 1.677 do 2.321 euro mjesečno. Posebna stopa za korisnika koji uzdržava supružnika starijeg od 60 godina može dosegnuti oko 3.124 eura mjesečno. Kraći staž od 40 godina donosi niži iznos.

Oko 11 posto od približno 1,09 milijuna norveških korisnika starosne mirovine prima neki oblik najniže mirovine, a među njima izrazito prevladavaju žene.

Prosječna državna mirovina oko 2.400 eura

Prosječna starosna mirovina iz norveškog državnog sustava u 2025. iznosila je oko 2.395 eura mjesečno prije poreza. Nakon poreza to je približno 2.100 eura, odnosno oko 88 posto bruto iznosa. Točan neto iznos ovisi o poreznoj kartici i drugim prihodima korisnika.

Norveški se sustav temelji na državnoj mirovini, mirovine koju je uplaćivao poslodavac i dobrovoljnoj osobnoj štednji. Ipak, povećanje državne mirovine nekim bivšim javnim službenicima neće u cijelosti povećati ukupna primanja jer se njihov službenički dio mirovine može smanjiti zbog načina usklađivanja s državnom mirovinom.

Državni fond vrijedi oko 2,1 bilijun eura

Norveška ima i golemi Government Pension Fund Global, poznat kao naftni fond, čija je vrijednost krajem lipnja 2026. iznosila oko 2,1 bilijun eura. Unatoč nazivu, to nije fond iz kojeg građani imaju osobne mirovinske račune, nego državni investicijski fond koji ulaže prihode od nafte i plina te dugoročno podupire norveške javne financije, uključujući buduće troškove mirovinskog sustava.