Prati nas

Mirovina

Ne smiju raditi

Mjesečni dodatak na mirovinu za iscrpljene radnike, Norveška će isplaćivati do 263 eura

Norveška predlaže doživotni dodatak do 263 eura mjesečno za raniji odlazak u mirovinu, ali bi ga rad nakon umirovljenja mogao trajno ukinuti.

Objavljeno

|

Autor

Građevinski radnik srednjih godina u reflektirajućem prsluku gleda ravno u kameru na gradilištu u pozadini – portret s fokusom na izražajno lice i svakodnevni radni ambijent.
ilustracija: S. Bura/mj

Norveška vlada predlaže poseban dodatak za ljude koji nakon dugog radnog vijeka odu u mirovinu tri do pet godina ranije od propisane dobi. Prema današnjim pravilima, riječ je o odlasku sa 62, 63 ili 64 godine.

Mjera je namijenjena ljudima koji zbog iscrpljenosti, narušenog zdravlja ili zahtjevnog posla teško mogu nastaviti raditi, iako to ne bi morali dokazivati liječničkim pregledom ni pripadnošću određenom zanimanju.

Uvjet bi bio najmanje 35 godina s godišnjim prihodom od oko 31.600 eura. U taj bi se staž računala i razdoblja u kojima su osobi priznata mirovinska prava zbog skrbi. Tijekom svake od posljednjih deset godina prihod bi morao iznositi najmanje 25.300 eura, dok prosjek u posljednje tri godine ne bi smio prelaziti približno 89.700 eura godišnje.

Oglas

Zašto se uvodi

Raniji početak primanja mirovine u Norveškoj znači niži mjesečni iznos jer se stečena prava raspoređuju na dulje očekivano razdoblje isplate. Dodatak bi ublažio taj gubitak, a uračunavao bi se i pri provjeri ima li osoba dovoljno visoku mirovinu za raniji odlazak. Vlada navodi da bez toga dio slabije plaćenih radnika ne bi mogao otići u mirovinu prije redovne dobi.

Iznos ovisi o dobi

Odlazak pet godina prije propisane dobi donosio bi puni dodatak od oko 34.000 norveških kruna godišnje, odnosno 263 eura mjesečno. Za odlazak četiri godine ranije isplaćivalo bi se oko 175 eura, a za odlazak tri godine ranije oko 88 eura mjesečno. Tko ode samo dvije godine prije redovne dobi, ne bi imao pravo na dodatak.

Oglas

Dodatak bi se isplaćivao do smrti, uz državnu mirovinu, mirovinu koju je radniku osigurao poslodavac i moguću dodatnu mirovinu ugovorenu kolektivnim ugovorom. Time bi bili obuhvaćeni i radnici koji sada nemaju pristup takvoj dodatnoj mirovini.

Zarada može ukinuti pravo

Korisnik bi nakon umirovljenja smio zaraditi najviše oko 34.000 kruna ili 3.160 eura godišnje. Prekorači li tu granicu u samo jednoj kalendarskoj godini, dodatak mu ne bi bio privremeno obustavljen, nego bi ga izgubio do kraja života.

Norveški državni mirovinski fond, poznat kao naftni fond, krajem lipnja 2026. vrijedio je 22.683 milijarde kruna, odnosno oko 2,1 bilijun eura. Fond se puni prihodima od nafte i plina te zaradom od ulaganja, a novac se ne koristi za izravnu isplatu pojedinačnih mirovina. U državni proračun prenosi se prema posebnim pravilima pa je za ovu godinu planirano korištenje 579 milijardi kruna.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP