Španjolska mirovinska reforma mogla bi biti preskupa, upozoravaju ekonomisti

Španjolska mirovinska reforma mogla bi do 2050. godine povećati rashode znatno više nego što pokazuju službene procjene, upozorava Fedea, španjolska Zaklada za primijenjena ekonomska istraživanja (Fundación de Estudios de Economía Aplicada).

Njihov model procjenjuje dodatni trošak reforme na oko pet postotnih bodova BDP-a, dok ga starije službene analize procjenjuju na manje od 2,5 do približno tri boda.

Razlika se odnosi na trošak reforme u usporedbi sa scenarijem bez nje, a ne na ukupan rast mirovinskih rashoda od danas do 2050.

Isti zakon, ali različite računice

Službeni modeli polaze od očekivanog broja umirovljenika i prosječne visine njihovih mirovina. Pri procjeni reforme moraju pretpostaviti i kako će nova pravila utjecati na odluke ljudi, primjerice hoće li više radnika odgoditi odlazak u mirovinu. Fedein ekonomist Ángel De la Fuente smatra da institucije nisu dovoljno jasno prikazale kako su došle do tih pretpostavki.

Fedein model pokušava izravno obuhvatiti promjene u odlukama o radu, štednji i umirovljenju. Kažu, veće mirovine mogu utjecati na raniji odlazak s tržišta rada i na veličinu gospodarstva. Budući da se rashodi iskazuju kao udio u BDP-u, na konačan rezultat utječu i predviđeni troškovi mirovina i predviđena veličina BDP-a.

Posebno se razilaze procjene učinka odgođenog umirovljenja. Dulji rad u početku znači manje novih umirovljenika, ali radniku može donijeti veću mirovinu koju će sustav isplaćivati poslije. Fedea smatra da je stariji vladin model podcijenio taj kasniji trošak, kao i učinak promjene doprinosa samozaposlenih na njihove buduće mirovine.

Koliko se može vjerovati projekciji?

Ekonomist De la Fuente priznaje da ni Fedein model ne može savršeno predvidjeti kako će ljudi odlučivati desetljećima unaprijed. Njegov je zahtjev da službena tijela podrobnije objave pretpostavke o budućem umirovljenju kako bi se moglo procijeniti koliko su uvjerljivi njihovi rezultati.