Mozaik
‘Kad sam svekrvi prvi put odbrusila, zamjerila mi je do groba’
Jasmina je godinama šutjela i popuštala svekrvi. Njezino iskustvo otvara pitanje kako prepoznati da nam je teško izraziti potrebe i postaviti granice.
Ako prešutimo sve što nam smeta, pristajemo na ono što ne želimo i teško postavljamo granice, frustracija u nama samo raste. To može biti znak da trebamo poraditi na asertivnosti, odnosno vještini da samouvjereno izrazimo svoje potrebe, osjećaje i želje, a da pritom uvažavamo i druge.
Mnogima važnost asertivnosti postane jasna tek kada shvate koliko ih stalno popuštanje drugima iscrpljuje. To se dogodilo i 51-godišnjoj Jasmini iz šire okolice Zagreba koja je godinama protiv svoje volje povlađivala svekrvi.
Kad šutnja nije zlato
“Kad sam se udala, došla sam u tuđu kuću i tuđu kuhinju. Nisam imala samopouzdanja pa sam pristajala na svaki svekrvin zahtjev i šutjela, samo da ne bih izazvala sukob. Svekar je to primjećivao pa bi joj znao reći: ‘Ostavi malu, sluša te iz pristojnosti.’ Nakon njegove smrti svekrva se još više okomila na mene”, govori nam Jasmina.
Prekretnica se dogodila, kaže, dok se spremala nećakinji na svadbu. “Svekrva mi je prigovorila da će nam propasti deset kilograma mahuna koje je tog jutra pobrala jer nju bole sve kosti, a ja idem tancati. Nešto je tog dana u meni puklo i počela sam nekontrolirano vikati na nju, valjda prvi put u životu. Zamjerila mi je to, kako se kaže, do groba. To me navelo da se maknem od nje i zaposlim. Kroz posao s ljudima naučila sam reći što želim i što ne želim”, istaknula je Jasmina koja radi kao trgovkinja.
O godinama koje su prethodile toj svađi govori: ”Suprug je po cijele dane radio, a ja sam godinama trpjela njezine naredbe i predodžbe o tome kako bih trebala živjeti. Iscrpila me do krajnjih granica, a doslovno sam procvjetala kad sam se zaposlila i počela više vremena provoditi među ljudima.”
Šest pokazatelja da vam nedostaje asertivnosti
Neki se nauče zauzimati za sebe vrlo rano, dok nam i sugovornici u starijoj životnoj dobi znaju reći da nikad nisu imali samopouzdanja izražavati svoje želje i potrebe. Asertivnost nije urođena osobina, već vještina koju možemo razvijati u bilo kojoj dobi. Izdvajamo šest znakova koji mogu ukazivati na to da se trebate češće zauzeti za sebe.
Izbjegavate sukobe pod svaku cijenu
Strah od sukoba čest je razlog zbog kojeg prešutimo ono što nam smeta. No problem o kojem se ne govori može kasnije izazvati još veću svađu. Kad se s nekim ne slažete, pokušajte ostati mirni i reći: ”Razumijem tvoje stajalište, ali želim iznijeti i svoje. Možemo li zajedno pronaći rješenje?“ Ako vam svekrva naređuje da nešto napravite odmah, a vi ne možete ili ne želite, možete jednostavno reći: “Danas vam ne mogu pomoći, možemo to ostaviti za ponedjeljak.”
Kažete da, iako želite reći ne
Ako se često slažete s drugima iako znate da to nije ono što želite, možda vam je teško postaviti granicu. Stalno ugađanje drugima može vas iscrpiti i ostaviti s osjećajem da se vaše potrebe ne uzimaju u obzir.
Kad vas netko zamoli za nešto što vam ne odgovara, uzmite trenutak i odgovorite: ”Razmislit ću i odgovoriti vam malo kasnije.“ Tako si stvarate prostor za razmišljanje i izbjegavate automatsko pristajanje.
Skrivate osjećaje
Mnogi skrivaju osjećaje kako ne bi povrijedili druge ili izazvali sukobe. Međutim, ono što prešutimo često nas nastavlja mučiti. Ne morate iznijeti sve što osjećate odjednom. Možete početi time da mirno kažete što vam je u određenoj situaciji zasmetalo.
Teško prihvaćate pohvale
Ako se osjećate neugodno kada vas netko pohvali i često odbijate pohvalu riječima poput: ”Ma, nije to ništa“, možda vam je teško priznati i vlastite zasluge. To samo po sebi ne znači da vam nedostaje asertivnosti, ali može biti povezano s manjkom samopouzdanja. Sljedeći put kada dobijete pohvalu, pokušajte jednostavno zahvaliti. Recite: ”Hvala, to mi puno znači.“
Često se osjećate zanemareno
Ako imate osjećaj da vas ljudi ne slušaju ili ne uzimaju u obzir vaše prijedloge, razmislite govorite li im jasno što mislite i želite. Ne možemo uvijek utjecati na to hoće li drugi prihvatiti naše mišljenje, ali ga možemo iznijeti. Primjerice: ”Želim iznijeti svoje mišljenje o tome.“
Često osjećate tjeskobu ili nezadovoljstvo
Ako nakon razgovora često ostajete napeti ili nezadovoljni jer niste rekli što ste željeli, pokušajte zapisati svoje osjećaje i potrebe. Zatim razmislite kako ih možete mirno, jasno i s uvažavanjem podijeliti s osobom koja je uključena u situaciju.
