Njemačka podupire i hrvatske mirovine, iako njezini umirovljenici češće i duže rade

“Čitam na Facebooku koliki novac Hrvatska daje Ukrajini i Bosni i Hercegovini. Mrak mi je pao na oči”, piše naša čitateljica Darinka H., uvjerena da je upravo zbog toga njena mirovina mala i nedovoljna za život u mirovini kakav je zamišljala.

I nije Darinka jedina koja razmišlja komu treba uskratiti pomoć da bi se njoj dalo više. No sve se to dogodilo u danu kada je objavljeno da je upravo Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila više od 21 milijarde eura neto priljeva iz zajedničke blagajne, ne računajući pretpristupne fondove.

Hrvatska je tako neto korisnica, što znači da je dobiveno premašilo uplaćeno u zajednički europski proračun. Pritom je najveća neto uplatiteljica europskog proračuna Njemačka, država u kojoj se kasnije odlazi u starosnu mirovinu, a umirovljenici višestruko češće rade nego u Hrvatskoj.

Mirovine isplaćujemo zahvaljujući i europskoj pomoći

Ta financijska pomoć koju europski radnici i umirovljenici šalju u Hrvatsku financira obnovu i infrastrukturu, škole i bolnice, staračke domove i projekte skrbi o starijim osobama, podržava OPG-ove te unaprjeđuje hrvatske tvrtke i osigurava im poslove.

Ista ta pomoć tako podupire zaposlenost i plaće iz kojih se uplaćuju mirovinski doprinosi, kao i gospodarsku aktivnost iz koje država prikuplja novac kojim se također financiraju mirovine.

Najviše novca u zajednički proračun uplaćuje Njemačka

Prema izračunu Instituta njemačkog gospodarstva na temelju podataka Europske komisije, Njemačka je samo u 2024. godini u redoviti proračun EU neto uplatila 13,11 milijardi eura. Slijedile su Francuska s 4,77 milijardi, Italija s 1,61 milijardom, Nizozemska s 1,49 milijardi i Švedska s milijardom eura. Njemačka je sama neto uplatila više nego sljedeće četiri države zajedno. To su salda samo te jedne godine, bez programa NextGenerationEU.

Znatno češće rade u mirovini u usporedbi s Hrvatima

Istovremeno, rad uz mirovinu u Njemačkoj znatno je rašireniji nego u Hrvatskoj. Prema našem izračunu na temelju Eurostatovih podataka za 2023. godinu, među primateljima mirovine u dobi od 50 do 74 godine u Njemačkoj je radilo oko 15,7 posto, a u Hrvatskoj oko 3,7 posto.

Njemački udio bio je više od četiri puta veći, a švedski više nego šest puta veći. Dapače, svih pet najvećih neto uplatiteljica redovitog proračuna imalo je veći udio zaposlenih umirovljenika od Hrvatske.

I u mirovinu idu kasnije u usporedbi s Hrvatima

Razlika postoji i u stvarnoj dobi umirovljenja. Novi korisnici njemačkih starosnih mirovina u 2025. godini prosječno su imali približno 64 godine i osam mjeseci. Hrvatski prosjek prema općem mirovinskom zakonu, uključujući prijevremene i mirovine dugogodišnjih osiguranika, bio je 63 godine i devet mjeseci, a to je jedanaest mjeseci manje.

Niste siromašni zbog Hercegovine i Ukrajine

Zato slobodno možemo reći da hrvatske mirovine posredno podupire država koja najviše neto uplaćuje u europski proračun, a u kojoj se kasnije odlazi u starosnu mirovinu i puno češće nastavlja raditi uz nju. I nije jedina.

Jednako bi se moglo zaključiti da nije pametno za vlastito siromaštvo optuživati sunarodnjake u susjednoj državi i Hercegovinu koju je Hrvatska demografski isušila. Kao ni napadnutu Ukrajinu koja rat drži podalje od Hrvatske, zemlje koja je i sama bila u sličnoj situaciji. Pogotovo kada im se šalje tek djelić onoga što Hrvatska prima od bogatijih država, a dio te poslane pomoći čini (zastarjela) oprema čija se vrijednost iskazuje u eurima.

Zamislite što bi tek njemački, švedski, francuski i nizozemski umirovljenici mogli reći kada čuju da je iz “njihovog džepa” Hrvatskoj do sada poslana 21 milijarda eura.