Mirovina
Slovenci dižu dob za mirovinu za dugogodišnje osiguranike na 62 godine
Slovenija podiže dob za mirovinu uz 40 godina staža sa 60 na 62 godine do 2035. godine, uz postupno povećanje postotka obračuna i dodatno vrednovanje duljeg rada.
Slovenci će mirovinu usporedivu s hrvatskom starosnom mirovinom za dugogodišnjeg osiguranika ubuduće ostvarivati sa 62 godine života i 40 godina staža. Dobna granica postupno raste sa sadašnjih 60 godina, dok se u Hrvatskoj ta mirovina ostvaruje sa 60 godina života i 41 godinom stvarnog staža osiguranja.
Dobna granica počinje rasti 1, siječnja 2028. godine i to po tri mjeseca godišnje. Do 2035. godine dosegnut će 62 godine. Slovenski uvjet od 40 godina staža tada će moći uključivati i dokupljena razdoblja, dok Hrvatska za dugogodišnjeg osiguranika traži staž u stvarnom trajanju.
Raste i dob za redovnu starosnu mirovinu uz najmanje 15 godina osiguranja: u Sloveniji će se postupno podići sa 65 na 67 godina do 2035. godine. U Hrvatskoj se ta mirovina ostvaruje sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža, dok žene do 2030. godine imaju povoljnije dobne uvjete.
Slovencu koji odlazi u starosnu mirovinu s 40 godina staža sada se mirovina računa kao 63,5 posto njegove mirovinske osnovice. Taj će postotak postupno rasti od 2028. godine i dosegnuti 70 posto 2035. godine. Promjena se odnosi na izračun novih mirovina pa sadašnjim umirovljenicima neće zbog toga automatski porasti mirovina.
Što je mirovinska osnovica?
Mirovinska osnovica izračunava se iz osiguranikovih plaća tijekom određenog dijela radnog vijeka. Slovenija sada uzima najbolje 24 uzastopne godine, a od 2028. godine postupno će produljivati to razdoblje. Od 2035. godine uzimat će 40 godina, uz izostavljanje pet najlošijih. Budući da se mijenjaju i osnovica i postotak obračuna, konačan učinak ovisit će o plaćama pojedinog radnika.
Oni koji nastave raditi nakon 40 godina staža ostvarivat će veći postotak osnovice. Od 2035. godine uz propisano dodatno vrednovanje za 40 godina staža pripadat će im 70 posto osnovice, za 41 godinu 73 posto, za 42 godine 76 posto, a za 43 godine 79 posto. Dodatno se vrednuje i rad onih koji su skupili 40 godina staža, ali još nisu dovoljno stari za mirovinu. Do kraja 2034. godine za tu se pogodnost traži staž bez dokupa.
Dobna granica od 62 godine ipak neće vrijediti za sve. Uz ispunjene zakonske uvjete, ranije će se moći umiroviti osobe koje su vrlo mlade počele raditi, roditelji koji koriste sniženje dobi zbog skrbi o djeci te osobe koje su služile obvezni vojni rok.
