Što bi se dogodilo s našim mirovinama da europske države zavrnu pipu

Svaka rasprava o adekvatnosti mirovina kod dijela hrvatskih umirovljenika izaziva snažnu kritiku pomoći Ukrajini i Hrvatima u BiH. I to baš ovih dana kada se u Bruxellesu pregovara o novcu koji Hrvatska očekuje od drugih bogatijih država, a koji se ne mjeri u milijunima, već u milijardama.

Bi li se švedski, njemački i drugi umirovljenici naprednih europskih država trebali jednakom silom ljutiti na Hrvate koji su iz njihovih proračuna, a putem europskih fondova, do sada „posisali” neto 21 milijardu eura? I što bi se dogodilo s hrvatskim mirovinama kada bi se dotok europskih milijardi zaustavio?

Hrvati EU doživljavaju kao bankomat

„Švedska nije bankomat EU-a”, izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson 15. listopada dolazeći na sastanak europskih čelnika. Protivi se prijedlogu proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. godine koji bi, prema njegovim riječima, švedske uplate povećao za nekoliko milijardi.

„Novac ne postaje besplatan samo zato što se naziva europskim”, dodao je Kristersson. Hrvatsku i Andreja Plenkovića nije izrijekom spomenuo, ali među onima koji računaju na novac neto uplatiteljica svakako smo i mi.

„Prema sadašnjoj poziciji, mi bismo trebali biti u plusu za oko sedam milijardi eura”, kazao je Plenković istoga dana u Bruxellesu. Toliko bi Hrvatska u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju trebala primiti više nego što će uplatiti u europroračun.

Što se zapravo šalje Ukrajini

„Da se ne pomaže Ukrajini, bilo bi za 13. mirovinu”, kaže naša čitateljica Nada. Iznosi pomoći Ukrajini često se čitaju kao da je sav taj novac bio spreman za podjelu hrvatskim umirovljenicima, ali ga je netko preusmjerio u Kijev. Hrvatska je, primjerice, 2024. godine odobrila ustupanje tenkova M-84, borbenih vozila M-80, pričuvnih dijelova i streljiva knjigovodstvene vrijednosti 144,8 milijuna eura.

Prema objavi MORH-a, Njemačka je za tu opremu trebala uplatiti sredstva Hrvatskoj, namijenjena nabavi novih tenkova Leopard 2A8. Ukrajina dobiva opremu, a Hrvatska za ustupljenu staru tehniku dobiva njemačko financiranje nabave novih tenkova. Pomoć, dakako, uključuje i novčana izdvajanja. Vlada je u srpnju objavila dodatnih 20 milijuna eura za NATO-ovu inicijativu PURL.

„Naši milijuni odlaze Hercegovcima”, piše Nada na našoj društvenoj mreži. Zaista, odlukom donesenom ove godine za 229 obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, poljoprivrednih i drugih projekata Hrvata u BiH kroz jedan program odobreno je deset milijuna eura. To nisu ukupni iznosi pomoći tim državama, ali nisu ni objašnjenje hrvatskog umirovljeničkog siromaštva. Pogotovo kada Hrvatska istodobno za sljedećih sedam godina računa na milijarde neto priljeva iz europske blagajne.

Šveđani rade u mirovini

A što bi na to trebali reći švedski umirovljenici i radnici? Novi starosni umirovljenici u Hrvatskoj, uključujući prijevremene, ali bez mirovina prema međunarodnim ugovorima, u 2025. godini imali su prosječno 36 godina i tri mjeseca mirovinskog staža. U Švedskoj su novi umirovljenici rođeni u toj zemlji prosječno imali 43,5 godina ostvarivanja mirovinskih prava.

No Šveđani rade i nakon umirovljenja. Prema našoj ranijoj usporedbi Eurostatovih podataka za 2023. godinu, među primateljima starosne mirovine od 50 do 74 godine u Švedskoj je radilo oko 23,4 posto, a u Hrvatskoj oko 3,7 posto. Švedski udio bio je više od šest puta veći.

Europski fondovi ne isplaćuju hrvatske mirovine, ali financiraju projekte, poslove i gospodarsku aktivnost koja generira i mirovinske uplate i državni proračun. Hrvatska na njih i dalje računa. Švedski premijer zasad ne traži prestanak financiranja, ali odbija povećanje švedskih uplata u proračun iz kojeg Plenković očekuje novih sedam milijardi eura neto koristi za Hrvatsku i njene građane. Dovoljno za zamisliti se.