Siromaštvo ubija: I u Hrvatskoj golem jaz u zdravlju siromašnih i bogatih

Kad se govori o siromaštvu, najčešće brojimo koliko ljudima nedostaje za hranu, režije i stanovanje. No šteta nastala siromaštvom prelazi iznose neplaćenih računa i besane noći: razlike između siromašnih i bogatih mjere se konkretnim godinama života.

Jedan od najupečatljivijih europskih nalaza dolazi iz Francuske. Državni statistički institut INSEE u analizi objavljenoj 2018. godine, na podacima za razdoblje od 2012. do 2016., utvrdio je da je očekivani životni vijek najbogatijih pet posto muškaraca gotovo 13 godina dulji nego među najsiromašnijih pet posto. Kod žena je razlika iznosila nešto više od osam godina.

„Što je osoba imućnija, to joj je očekivani životni vijek dulji”, navodi INSEE. Uspoređivali su raspoloživi dohodak kućanstava, uzimajući u obzir koliko ljudi od njega živi.

Razlika ne nestaje pred mirovinom

Taj se jaz ne može objasniti samo time što dio siromašnijih ljudi umire mlad. Najbogatiji francuski muškarci koji su doživjeli šezdesetu mogli su očekivati još približno osam godina života više od najsiromašnijih, a žene pet. Razlike u dugovječnosti ostale su prisutne i kada su znanstvenici usporedili ljude jednakog stupnja obrazovanja.

Sličan obrazac postoji u Norveškoj. Istraživanje objavljeno 2019. godine u znanstvenoj publikaciji JAMA obuhvatilo je podatke više od tri milijuna stanovnika u dobi od najmanje 40 godina. Prema podacima za 2011.–2015., razlika u očekivanom preostalom životu nakon četrdesete između najbogatije i najsiromašnije četvrtine iznosila je osam godina za muškarce i šest za žene.

„U Norveškoj su od 2005. do 2015. godine postojale znatne i rastuće razlike u očekivanom životnom vijeku prema razini dohotka”, zaključili su autori.

Bolesti dolaze ranije

Britanski podaci pokazuju da siromašniji, osim kraćeg života, mogu očekivati i znatno manje godina dobrog zdravlja. Prema tamošnjem statističkom uredu ONS, za razdoblje od 2022. do 2024. godine, muškarci u najdepriviranijim područjima Engleske imali su očekivani životni vijek otprilike deset godina kraći od onih u najmanje depriviranima. Razlika u godinama dobrog zdravlja bila je gotovo dvostruko veća, a kod žena je prelazila dvadeset godina. Pokazatelj depriviranosti u ovom istraživanju obuhvaća šire životne okolnosti, a ne samo prihod.

U najdepriviranijim engleskim područjima očekivani broj godina u dobrom zdravlju bio je ispod pedeset za oba spola. U najmanje depriviranima približavao se sedamdesetoj. Sve to jasno pokazuje koliko se razlikuju izgledi da se do mirovine stigne očuvanog zdravlja.

Hrvatski jaz u zdravlju

Hrvatska također ima izražene razlike. Prema Zdravstvenom profilu Hrvatske za 2025. godinu, dobro ili vrlo dobro zdravlje navodilo je 43 posto osoba u dobi od 16 i više godina iz najsiromašnije petine stanovništva, nasuprot 84 posto iz najbogatije. Podaci se odnose na 2024. godinu, a taj je dohodovni jaz bio drugi najveći u Europskoj uniji. Riječ je o samoprocjeni zdravlja pa iz tih postotaka ne možemo izračunati koliko siromašniji Hrvati žive kraće.

Zašto se to događa?

Svjetska zdravstvena organizacija među odrednicama zdravlja ističe prihode i socijalnu sigurnost, obrazovanje, stanovanje i uvjete rada. Veza djeluje i u suprotnom smjeru: bolest može otežati školovanje, prekinuti radni vijek i smanjiti prihode.

Zato svaku izgubljenu godinu ne možemo pripisati isključivo manjku novca. No financijske teškoće mogu ograničiti pristup skrbi, na što upozorava i francuski INSEE pa se siromaštvo i loše zdravlje mogu međusobno pojačavati. I tako sve do ranije smrti.