Mirovina
Ćorić: Postojeće mirovine možemo održati, ali za više trebamo gospodarski rast
Ministar financija Tomislav Ćorić o rastu mirovina, ograničenjima državnog proračuna i uvjetima za održavanje postojećih prava i buduća povećanja.
Daljnje povećavanje mirovina i plaća mora imati uporište u gospodarskom rastu, smatra potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. U intervjuu za Forbes Hrvatska upozorio je da je gotovo 80 posto državnog proračuna već unaprijed određeno, a prostor za dodatno zaduživanje nije neograničen.
„Sadašnja razina državne potrošnje održiva je i u velikoj je mjeri odraz razine razvoja koju je Hrvatska postigla. Međutim, prostor za daljnje povećavanje plaća, mirovina i drugih proračunskih prava ne može se stvarati neovisno o gospodarskom rastu”, kazao je Ćorić.
Proračun je zadan
„Gotovo 80 posto proračuna unaprijed je određeno izdacima za mirovine, plaće, zdravstvo, socijalna prava, kamate i druge zakonske obveze. Kada je toliki dio rashoda već određen, svako novo trajno pravo bez odgovarajućeg povećanja prihoda sužava prostor za ulaganja. Bez gospodarskog rasta ulazimo u igru nulte sume, odnosno više sredstava za jednu namjenu nužno znači manje sredstava za neku drugu”, objasnio je ministar financija.
Mirovine su sigurne, ali rast…
„Zato je jedini dugoročno održiv izlaz rast produktivnosti. U uvjetima starenja stanovništva i manjka radne snage potrebno je s raspoloživim brojem ljudi stvarati veću dodanu vrijednost. Samo tako možemo povećavati plaće i mirovine, očuvati socijalne sustave utemeljene na međugeneracijskoj solidarnosti te istodobno financirati razvojne prioritete države. Drugim riječima, postojeća prava možemo održati, ali svako njihovo daljnje povećanje mora imati uporište u snažnijem i produktivnijem gospodarstvu”, rekao je Ćorić.
Malo je prostora za zaduživanje
Ministar financija smatra da Hrvatska mora zadržati fiskalnu disciplinu kako bi mogla reagirati u slučaju novih gospodarskih i sigurnosnih kriza. Podsjetio je na kriterije iz Maastrichta, prema kojima proračunski manjak treba biti ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.
„Trenutačno smo s proračunskim manjkom blizu granice od 3 posto BDP-a, što znači da prostor za dodatno zaduživanje postoji, ali nije neograničen.”
„Silazna putanja udjela javnog duga u BDP-u ovisi i o međudjelovanju fiskalne politike i gospodarskog rasta. Zahvaljujući gospodarskom rastu, Hrvatska i dalje može smanjivati udio javnog duga u BDP-u unatoč fiskalnom deficitu. Međutim, približavanje granici manjka od 3 posto jasno pokazuje da svaka nova mjera mora biti pažljivo odmjerena, ciljana i privremena”, zaključio je Ćorić.
