Mirovina
Predlažu dulji radni vijek: Makedonska Vlada razmatra i nacionalizaciju drugog stupa
U Sjevernoj Makedoniji muškarci odlaze u mirovinu sa 64, a žene sa 62 godine. Mirovinska društva predlažu postupno povećanje dobne granice i veće doprinose. Vlada istodobno razmatra privremenu obustavu uplata u drugi stup, a premijer Hristijan Mickoski kritizira prinose privatnih mirovinskih fondova.
Mirovinska društva u Sjevernoj Makedoniji predlažu postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu, veće mirovinske doprinose i promjenu načina usklađivanja mirovina. Naime, Vlada razmatra budućnost drugog mirovinskog stupa, uključujući mogućnost privremene obustave uplata u privatne fondove.
Prijedloge je 11. studenoga predstavila Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima (ADPF). Prema sadašnjim pravilima, muškarci u Sjevernoj Makedoniji odlaze u starosnu mirovinu sa 64 godine, a žene sa 62 godine. Za oba spola potrebno je najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Tri mjeseca dulje, a možda i više
Predstavnici mirovinske industrije smatraju da bi dobnu granicu trebalo povećavati postupno, primjerice za tri mjeseca. Tako bi se granica za muškarce pomaknula sa 64 godine na 64 godine i tri mjeseca. Dinamika prilagodbe nije još definirana kao ni na koje bi se generacije eventualno povećanje odnosilo.
Udruženje predlaže i povećanje ukupnog mirovinskog doprinosa na približno 21 posto. Od srpnja ove godine doprinos iznosi 19,9 posto, nakon povećanja s dotadašnjih 18,8 posto.
Mirovinska društva žele i promjenu formule za usklađivanje mirovina. Prema njihovu prijedlogu, mirovine bi se povećavale isključivo prema rastu troškova života, bez uključivanja rasta plaća.
Vlada razmatra zaustavljanje uplata
Istovremeno se razvija ozbiljan sukob između Vlade i mirovinske industrije oko drugog mirovinskog stupa. Premijer Hristijan Mickoski krajem listopada potvrdio je da Vlada razmatra nekoliko mogućih rješenja, uključujući privremenu obustavu uplata u privatne mirovinske fondove na jednu ili više godina.
Premijer je spomenuo i potpunu nacionalizaciju drugog mirovinskog stupa kakva se provodila u nekim europskim zemljama. Među mogućim rješenjima razmatra privremenu obustavu uplata i mogućnost da građani sami odlučuju o sudjelovanju u privatnim mirovinskim fondovima.
Mickoski je naglasio da već uplaćena sredstva ostaju vlasništvo građana te da ih oni neće izgubiti neovisno o budućem modelu. Vlada zasad nije donijela odluku o promjenama drugog stupa.
Premijer nezadovoljan prinosima fondova
Očekivano, mirovinska društva protive se preusmjeravanju uplata iz drugog u prvi stup. Tvrde da bi takav potez ugrozio dugoročnu mirovinsku štednju i buduće mirovine građana. Prema njihovim podacima, u posljednjih 20 godna prosječni godišnji nominalni prinos iznosio je 5,5 posto, a realni, nakon uračunavanja inflacije, 2,3 posto. Ukupan ostvareni prinos procjenjuju na 1,25 milijardi eura.
Mickoski je ranije kritizirao rezultate privatnih fondova jer smatra da prinosi nisu dovoljno dobri. Mirovinska društva odgovaraju da je štednja u drugom stupu ostvarila pozitivan realni prinos te traže modernizaciju pravila ulaganja.
