Mirovina
Švicarci dobivaju 13. mirovinu, ali ne znaju tko će je platiti
Švicarski umirovljenici u prosincu će prvi put dobiti 13. mirovinu, no njezino financiranje još nije riješeno. Građani će 29. studenoga na referendumu odlučivati o povećanju PDV-a, čemu se protivi dio političkih stranaka i gospodarstvenika.
Švicarci su u ožujku 2024. na referendumu podržali uvođenje 13. mirovine koju će ove godine primiti oko 2,6 milijuna umirovljenika. Riječ je o dodatnoj godišnjoj isplati iz državnog mirovinskog osiguranja AHV koju će umirovljenici prvi put primiti u prosincu, bez obzira na rezultat novog referenduma.
Dodatna mirovina ove će godine stajati 4,1 milijardu švicarskih franaka, a od 2035. godišnji trošak premašit će pet milijardi. Savezna država ove godine snosi oko 800 milijuna franaka, dok dodatno financiranje ostatka troška još nije osigurano.
Veći PDV neće biti dovoljan
Vlada i parlament predlažu povećanje standardne stope PDV-a s 8,1 na 8,5 posto. Posebna stopa za smještaj porasla bi s 3,8 na četiri posto, a snižena stopa od 2,6 posto, koja se primjenjuje na hranu, lijekove i druge osnovne proizvode, ostala bi nepromijenjena.
Ako do njega dođe, povećanje će stupiti na snagu najranije početkom 2028. godine, a od 2029. donosit će oko 1,4 milijarde franaka dodatnih godišnjih prihoda. Ipak, ni to neće biti dovoljno. Prema Vladinim procjenama, godišnji manjak mirovinskog osiguranja 2035. iznosit će oko tri milijarde franaka, umjesto gotovo pet milijardi bez dodatnog financiranja.
Trinaesta mirovina iznosi koliko i jedna redovita mjesečna mirovina, pod uvjetom da ju je korisnik primao cijele godine. Za osobe s punim stažem to je od 1.260 do 2.520 švicarskih franaka, a za bračne parove najviše 3.780 franaka zajedno.
Tko će platiti račun?
Ministrica Elisabeth Baume-Schneider brani povećanje PDV-a, podsjećajući da su građani sami izglasali 13. mirovinu. U televizijskoj raspravi na SRF-u 11. studenoga naglasila je važnost solidarnosti. “Pomalo je u DNK-u naše zemlje da se brinemo za sve”, rekla je.
S njom se ne slaže supredsjednica liberalnog FDP-a Susanne Vincenz-Stauffacher, koja smatra da građane i poduzeća ne treba dodatno porezno opterećivati. “Kažemo da se mirovinskom osiguranju može dati više novca, pa i više prihoda od PDV-a, ali iz postojećih poreznih prihoda”, izjavila je.
Raditi do 69. godine?
Predsjednik konzervativnog SVP-a Marcel Dettling predlaže povezivanje duljine radnog vijeka s dobi ulaska na tržište rada. “Tko kasnije ulazi u svijet rada, mora biti spreman i nešto dulje raditi”, rekao je.
Sindikalni ekonomist Daniel Lampart upozorio je da bi, prema njegovu izračunu, uredski radnik morao raditi do 68. ili 69. godine kako bi se produljenjem radnog vijeka pokrili troškovi 13. mirovine. Takvu mogućnost smatra nerealnom.
Švicarska priprema i mirovinsku reformu AHV2030. Javno savjetovanje završeno je u rujnu, a prijedlog tek treba biti upućen parlamentu. Reforma potiče dulji ostanak na tržištu rada, ali ne predviđa povećanje opće dobi za umirovljenje.
